Novo istraživanje dalo smjernice: Djeca u školama više neće učiti pisana slova
Dosad su prvašići u Bavarskoj prvo morali učiti tiskana slova, a tek krajem prvog razreda dolazila su povezana (pisana) slova. To znači: svako slovo moraju svladati u četiri varijante – veliko i malo tiskano te veliko i malo pisano. Uz to dolaze bezbrojne mogućnosti povezivanja između slova. Nova istraživanja dokazuju: pisana slova koče djecu, umjesto da im pomažu, piše Fenix.
- Pojednostavljena početna slova za neku su djecu teška i često dovode do rukopisa koji su teško čitljivi“, kaže Maria Wilhelm, voditeljica odjela za osnovne škole u Ministarstvu obrazovanja. Još dramatičnije: - Često doživljavamo da djeca u trećem razredu ponovno prelaze na tiskana slova, iako su prije toga učila pisana.
Pionirsko istraživanje Eve Odersky sa Sveučilišta Eichstätt jasno pokazuje: pisana slova usporavaju djecu. Za rečenicu od pet riječi djeci koja pišu povezanom rukom trebalo je u prosjeku 22 sekunde. Oni koji su pisali tiskanim slovima bili su dvije do tri sekunde brži, a oni koji koriste djelomično povezana slova čak četiri sekunde.
-To u školskom danu čini veliku razliku na cijeloj stranici, objašnjava istraživačica. Još zanimljivije: dok djeca koja pišu tiskana slova u zraku traže izravan put do sljedećeg slova, djeca koja pišu pisanim slovima rade nevidljive krivulje i petlje – čisto gubljenje vremena.
Kao posljedica toga Ministarstvo obrazovanja pokrenulo je pilot-projekt "FlowBy“. U 43 osnovne škole djeca odmah iz tiskanih slova razvijaju svoj osobni rukopis – bez "obilaznog puta“ preko klasičnih pisanih slova. U posebnim "radionicama pisanja“ isprobavaju se odgovarajuće veze između slova. Projekt će se pratiti do četvrtog razreda i znanstveno vrednovati – ne samo brzina, nego i svaki pokret olovkom bilježit će se.
Bavarska nije sama: u nekoliko saveznih zemalja "osnovna slova“ već su dopuštena kao alternativa. Baden-Württemberg ostavlja školama na izbor hoće li koristiti pisana slova ili ne. Švicarska je pisanim slovima u potpunosti okrenula leđa.
Ovisno o rezultatima "FlowBy“ projekta, temeljna odluka mogla bi pasti već u školskoj godini 2026./27. Angelika Speck-Hamdan, umirovljena profesorica didaktike osnovne škole sa Sveučilišta Ludwig-Maximilian u Münchenu, procjenjuje: - Najviše će trebati jedno desetljeće da se jednodijelno usvajanje pisma u Bavarskoj ustali.
Bavarski savez učitelja i učiteljica na to gleda s rezervom. "Apsolutna norma nema smisla“, ističe predsjednica BLLV-a Simone Fleischmann. Važna je individualna odluka za svako dijete.
