"Postoje dame čija se karijera ne gradi naglim usponima, već postojanim koracima. Sunčana Glavak pripada toj vrsti dama. Njen profesionalni put započeo je u Čakovcu, gdje je rođena 9. prosinca 1968. godine, a oblikovan je kroz obrazovanje, medije, javni rad i odgovornost.

Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a potom i na Fakultetu političkih znanosti, gdje je stekla zvanje magistre novinarstva. Novinarstvo joj je bilo svojevrsna polazna točka identiteta radila je kao spikerica, urednica i autorica emisija na Hrvatskom radiju i Hrvatskoj televiziji. Više od dvije stotine emisija o etno-baštini „Vu srcu te nosim“ ostaju svjedočanstvo njene posvećenosti kulturnoj baštini. Tijekom Domovinskog rata njen novinarski rad odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata. Dvadeset godina bila je službena spikerica rukometne lige, vodila kulturne i društvene događaje, potom radila u odnosima s javnošću Ministarstva kulture Republike Hrvatske, obavljala dužnost glasnogovornice Vlade, bila zastupnica u Hrvatskom saboru i od 1. prosinca 2019. godine zastupnica u Europskom parlamentu. U novom mandatu članica je Odbora za kulturu i obrazovanje, kao i Delegacije u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Crne Gore. U njenom profesionalnom rastu prepoznaje se kontinuitet od javne riječi do europske odgovornosti. U toj postojanosti ima nečeg od Katarine Zrinski: hrabrost koja stoji sama za sebe i ostaje zapamćena kao snaga damskog karaktera i borbe.

Sunčana Glavak je u rodnom Čakovcu završila osnovnu i srednju školu, a još tada se vidjelo da njena energija nije usmjerena samo u jednom pravcu: sport je gradio disciplinu, a dramska natjecanja sigurnost govora. Nije bez značaja što je upravo kroz rukomet i scenu naučila kako se nosi tempo, kako se čuva fokus i kako se pred publikom ostaje pribran. Znanjem oblikovanim u dva pravca pedagoške znanosti (1992.) i magisterij novinarstva dalo joj je dvije važne osobine: sposobnost da razumije čovjeka i sposobnost da javnu riječ učini jasnom. Javni diskurs je često opterećen prekomjernim objašnjavanjima, dok suština bježi. U takvom ambijentu prepoznaje se snaga sažete i jasne rečenice.

Dan Hrvata Crne Gore – riječ koja obvezuje

U protekle tri godine imao sam priliku da slušam Sunčanu Glavak na obilježavanju Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori, 13. siječnja 2025. godine. Njena riječ, poput munja i gromova, para hrvatske oblake i razgrće sumnje.

Tada je kazala:

„Kao što su Zrinski nekada izgubili glavu braneći hrvatstvo, tako danas nitko ne smije pognuti glavom zato što je Hrvat. I na tome vam želim čestitati, na ustrajnosti svih ovih godina, jer narod čine dame i gospoda. Dame i gospoda, to ste vi. Mi koji živimo u Domovini, koja je vaša, naša je dužnost pružiti vam nesebičnu potporu. Ako se naš glas ne čuje ovdje u Crnoj Gori, nemojte nijednog trenutka sumnjati da mi hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu nismo vaši glasni zagovornici. To činimo svakog dana i činit ćemo sve dok se ne steknu svi uvjeti da i Crna Gora bude punopravna članica Europske unije.“

Taj govor nosi snagu upravo zato što iza njega stoji životni put profesionalke koja je godinama učila da riječ mora imati odgovornost. Na Hrvatskom radiju Čakovec bila je spikerica, voditeljica i urednica, a na Hrvatskoj televiziji radila je u dopisništvima Čakovec i Varaždin, u redakcijama informativnog, gospodarskog, sportskog i mozaičnog programa. Na Varaždinskoj televiziji bila je urednica Zabavnog programa, urednica sportskih emisija i reporterka. Autorski pečat ostavila je kroz više od 200 emisija o etno-baštini „Vu srcu te nosim“, kao i kroz dokumentarne serijale i film „Hrvatska kulturna baština – Hrvatski državni arhiv“. Brojna priznanja i zahvalnice nisu tu da uljepšaju biografiju, nego da potvrde jedno njen rad je dugo bio okrenut kulturi, trajanju u svijesti i identitetu. Dvadeset godina bila je službena spikerica rukometne lige, a od 1995. do 2004. vodila je najvažnije kulturne, sportske i gospodarske događaje u Varaždinskoj županiji. U takvom iskustvu uči se disciplina javnog prostora da se govori i gradi snažna javna riječ.

Kao književnik i publicist, ali i kao netko tko godinama prati društvene i kulturne procese, mogu reći da se podrška ne mjeri samo riječima, već postojanošću. Kod Sunčane Glavak ta postojanost je intelektualno snažna. Hrvati Crne Gore kroz povijest su opstajali zahvaljujući vjeri, kulturi i obrazovanju. Dan hrvatskog naroda je potvrda identiteta koji traje unatoč povijesnim iskušenjima. U takvom ambijentu svaka javno izgovorena riječ podrške ima značaj. Sunčana Glavak stoji uz Hrvate Crne Gore ne kao simbol, već kao odgovorna europska zastupnica koja razumije kompleksnost regije. U tom kontinuitetu prepoznaje se ono najvažnije svijest da dostojanstvo jednog naroda ne smije ovisiti o trenutačnim političkim prilikama, već o trajnim vrijednostima. A vrijednosti se čuvaju znanjem, kulturom i uspravnim stavom. Sunčana Glavak je to pokazala jasno, dosljedno i odgovorno uz Hrvate Crne Gore.

Hrvati Crne Gore nisu marginalna priča, već sastavni dio kulturnog i duhovnog identiteta Crne Gore zemlje. Boka je prostor gdje povijest traje u arhitekturi, u bratovštinskim pečatima, u molitvenicima i u sjećanju obitelji. U toj stvarnosti hrvatska zajednica ne očekuje posebnost, već ravnopravnost pravo da njen jezik bude prisutan, da se njena kultura vidi i uvažava, da se njeno povijesno trajanje priznaje kao dio ukupnog identiteta Crne Gore. Zato je važno što Sunčana Glavak u svojim porukama ne govori o Hrvatima Crne Gore ne kao o političkom pitanju, već kao o stvarnoj i povijesnoj zajednici. Ona razumije da identitet nije apstraktna kategorija, niti riječ u političkom dokumentu, već život u punom smislu obitelji koje opstaju, škole u kojima se uči materinski jezik, kulturna društva koja čuvaju baštinu, vjera koja oblikuje vrijednosti, rad koji daje dostojanstvo i ime koje se nosi uspravno, bez straha i bez odricanja. U ambijentu gdje se zna relativizirati doprinos manjebrojnih naroda, ovakva podrška dobiva dimenziju zaštite principa. Europska integracija tada postaje potvrda ali i obveza vrijednosnog sustava. A vrijednosti se najjasnije prepoznaju u odnosu prema manjebrojnim zajednicama.

Zato podrška Sunčane Glavak Hrvatima Crne Gore ne proizlazi iz političkog trenutka, već iz principa. Ona ima dublji postulat-postulat javne riječi koja nosi odgovornost. U tom smislu ne može se zaobići figura Marije Jurić Zagorke (1873–1957), prve profesionalne novinarke u Hrvatskoj, žene koja je u vremenu osporavanja i potiskivanja ženskog glasa uspjela da se izbori za pravo da govori, piše i misli javno. Njena rečenica ostaje kao trajni podsjetnik: „Sve što sam napisala, napisala sam iz ljubavi prema svom narodu i domovini.“ U toj misli sažeta je suština javnog djelovanja koje proizlazi od uvjerenja. Upravo takva vrsta odgovornosti prepoznaje se i u stavu Sunčane Glavak prema Hrvatima Crne Gore dosljedno, jasno i bez interesa. Sunčana Glavak danas stoji uz Hrvate Crne Gore kao dominantna dama javnog prostora, svjesna da dostojanstvo naroda nije „politički trenutak”, već trajna vrijednost koja se čuva riječju, znanjem i ponosnim stavom."