Ističe kako se koronavirus dosad nije promijenio ili oslabio, iako ostavlja mogućnost da bi se to moglo dogoditi u budućnosti. “Postoje informacije da su u Singapuru pronašli drugu varijantu virusa, koja bi trebala biti manje agresivna i manje prenosiva. To je naravno moguće. To je RNA virus, pa se općenito može lakše mijenjati od DNA virusa. Ljeti je, u usporedbi s proljećem, tijek epidemije oslabio, što je uzrokovano drugim utjecajima, toplim ljetnim vremenom, ali i promjenom u našem ponašanju”, rekao je Beneš.

No, u Češkoj, pa i drugim dijelovima Europe i svijeta broj zaraženih osoba raste. Beneš je u intervjuu koji prenosi portal Buka ponovio staru tezu da se većim brojem testiranja otkriva više slučajeva zaraze. No, naglasio je kako prisutnost virusa u organizmu nužno ne znači da se radi o bolesti.

“U vrijeme testiranja virus je možda neaktivan, bezopasan ili ste se možda tek susreli s njim i nije došlo do razvoja bolesti. Radi se dakle o infekciji bez simptoma. Stoga tvrdim da broj pozitivnih testova u populaciji koja je normalno zdrava ne znači ništa loše. Kad bi se druge virusne infekcije, poput gripe, testirale na ovaj način, bile bi pozitivne ne stotine, nego tisuće ljudi dnevno”, smatra češki infektolog i dodaje kako je to sasvim normalno stanje.

Skeptičan oko istraživanja

Čak i nakon što ga je novinar upozorio na njemačke studije koje pokazuju da je čak i u blažim slučajevima zaraze koronavirusom zabilježeno oštećenje srca, Beneš je nepokolebljiv i tvrdi da je oko takvih analiza skeptičan.

“Ako bi virus redovito uzrokovao komplikacije koje opisujete, to bi se moralo pokazati na početku epidemije. Velika većina infekcija koronavirusom javlja se na nivou sluznice respiratornog trakta. Kao i mnogi drugi respiratorni virusi, oni imaju vrlo jednostavnu strategiju. Virus treba zaraziti neke osjetljive stanice, razmnožiti se u njima, a zatim ponovno napustiti zaraženog domaćina i zaraziti druge. Virusi koji se tako ponašaju nisu opremljeni za ulazak u krvotok. To za njih nije povoljno, jer nakon prodiranja u krv ostaju zarobljeni u ljudskom tijelu i više se ne mogu širiti. Dakle, ne samo za ljude, već i za koronaviruse, prodor u krv, duboka tkiva ili posteljicu nesretna je slučajnost, ali to im definitivno nije programski cilj”, zaključio je infektolog Beneš.