Prema njegovim riječima, nošenje maski može imati efekta samo u zatvorenim prostorijama, nikako na otvorenom prostoru što je postao uvjet i u nekim zemljama Europske unije.

Allerberger je u intervju za ORF naglasio da smrtnost od koronavirusa iznosi 0,25 posto, to jest da na 400 zaraženih umre jedna osoba. U skladu s tom, niskom stopom smrtnosti te iskustvom od proljeća bolnički kapaciteti u Austriji još su uvijek daleko od iscrpljivanja. Allerberger na osnovu stope smrtnosti smatra i da su određene mjere donesene na proljeće bile pretjerane.

Allerberger naglašava da unatoč sličnoj smrtnosti kao kod obične gripe, koronavirus ipak ostavlja dugoročne posljedice na ljudski organizam.

“Iako posljedice nisu do kraja istražene, neosporno je da one postoje kod mnogih zaraženih, pa i kod onih s blažim razvojem bolesti.”, navodi Allerberger, piše SEEbiz.

I neke druge europske zemlje ne preporučuju maske. Nedavno je Nizozemska odlučila kako neće preporučiti svojim građanima nošenje maski jer nema znanstvenih dokaza da štite od virusa. Šef nizozemskog Nacionalnog instituta za zdravlje upozorio je da bi nepravilno nošenje maski uz nepoštovanje mjera socijalne distance povećalo rizik od prenošenja virusa. Od ranije je poznato kako nijedna skandinavska država službeno nije preporučila svome stanovništvu nošenje maski, a kamoli uvela obavezu.

WHO i UNICEF očito misle drugačije. Počevši od dvanaeste godine, djeca bi trebala nositi maske svaki put kad ih nose i odrasli, primjerice u gužvama, kao alat borbe protiv covida-19, rekle su UN-ove zdravstvene i agencije za prava djece u uputama koje su pripremile vlastima.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i UN-ov dječji fond (UNICEF) općenito nisu preporučivale da djeca između 6 i 11 godina nose maske, no to bi se trebalo uzeti u obzir u područjima s intenzivnom stopom prijenosa virusa i u posebnim prilikama poput škola.