test

DOK SE DUBROVČANI PRISJEĆAJU RATNIH STRADANJA, TREBINJSKI KOMADIR PO SVOME 'Napadi hrvatske vojske bili su česti, ali odgovor s trebinjske strane uvijek je bio žestok'

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Trebinje Live
Dubrovnik danas prisjeća početka napada na Grad koji je krenuo 1991. godine u ranim jutarnjim satima.

Kao što je poznato točno u 6 sati prvog dana listopada 1991. godine više od 13 tisuća pripadnika jugoslavenske vojske, uz pomoć srpskih i crnogorskih rezervista, napali su s kopna, mora i iz zraka područje Dubrovnika i jug Hrvatske. Među neprijateljskim snagama bili su pripadnici užičkog, podgoričkog i mostarskog korpusa te 9. Vojno pomorskog sektora Boka, uz značajnu potporu zrakoplovstva, više od 120 teških topničkih oružja, oko 100 tenkova te 50 oklopnih transportera.

Već prvog dana Dubrovnik je ostao bez struje i vode, a s ciljem potpune informativne blokade agresor je zrakoplovima raketirao zgradu Centra za obavješćivanje te repetitor i relej na Srđu, čime su prekinute telefonske i oštećene radijske veze. Prve granate ispaljene iz topova JNA i rezervista Hercegovačkog korpusa s položaja oko Trebinja pale su na uže dubrovačko područje, naselja Bosanku na brdu Srđ i Mokošicu.

Samo u prvom tjednu listopada poginulo je 27, a ranjeno 100 dubrovačkih branitelja i civila.

Trebinjski mediji, točnije portal Trebinje live, ima neko drugo viđenje događaja prije 30 godina. Oni ovaj dan nazivaju 'najtužnijim danom u novijoj trebinjskoj istoriji'.

"Granate hrvatskih paravojnih jedinica ubile su 1. oktobra 1991. godine 19 pripadnika Jugoslovenske narodne armije /JNA/ od kojih čak devet Trebinjaca, čime je počeo rat na području tadašnje Opštine Trebinje", citat je na portalu Trebinje live

U selu Rapti u Bobanima otac Dražen Tunjanin služio je misu kod kod spomenika poginulim pripadnicima Bobanske čete. Tu su bili i predstavnici Grada Trebinja na čelu sa zamjenikom gradonačelnika Draženom Boškovićem. 

Otac Tupanjanin je rekao da obilježavanjem ovog dana Trebinje i Trebinjci ne slave rat nego "žrtvu pripadnika Trebinjske brigade Vojske Republike Srpske, koji su svoje živote ugradili u temelje otadžbine".

"Rat je zlo, ali su u njemu ispravni oni koji se brane i sebe ne štede. Takvi su bili hrabri borci Trebinjske brigade. Naša je obaveza da kada spominjemo junake da imamo na umu da moramo da čuvamo Republiku Srpsku", kazo je otac Tupanjanin.

On je naveo kako se "svaki normalan čovjek u ratu ne bori za rat već za mir svoje države i porodice".

Predsjednik Skupštine gradske Boračke organizacije Trebinje Dejan Bodiroga poručio je kako je današnji dan "podsjećanje na jedan od najcrnjih dana u novijoj trebinjskoj istoriji, kada su hrvatske granate ubile vojnike JNA".

"Protiv regularne vojske okomile su se povampirene sile zla, koje su narodu u Hercegovini nanijele mnogo zla 1941. godine. Tada su punili jame sa nedužnim i nenaoružanim narodom, a to su željeli da urade i devedesetih. Znali smo im namjeru ali im nismo ponovo da ponovo čine zlo", naveo je predsjednik Skupštine gradske Boračke organizacije Trebinje Dejan Bodiroga.

Bio je tu i komandir Bobanske čete Dragan Ristić. On je pak podsjetio kako je "ova jedinica ratovala sa najelitnijim hrvatskim jedinicama, ali da neprijatelj nikada nije imao šanse i da se uvijek povlačio i zbrajao gubitke".

Naveo je kako su napadi hrvatske vojske bili česti, ali da je odgovor sa trebinjske strane uvijek bio žestok, vojnički, hrabar i odvažan.

"Sili zla nije dozvoljeno da ponovi zločine koje su njihovi preci činili u Drugom svjetskom ratu", poručio je komadir trebinske vojske.

Za brojne Dubrovčane koji se dobro sjećaju ratnih dana jasno je što se dogodilo te kakvim su napadima bili izloženi.  Bilo je to razdoblje odsječenosti od svijeta. Bez vode, struje, bez dovoljno hrane, Dubrovčani su brojne dane provodili u podrumima i skloništima, a branitelji na položajima čuvajući Grad i okolicu.

Podsjetimo, na Međunarodnom sudu za ratne zločine zbog zločina počinjenih tijekom napada na područje bivše Općine Dubrovnik optuženi su Veljko Kadijević, Blagoje Adžić, Borisav Jović i Aleksandar Vasiljević. General Pavle Strugar je osuđen na jedinstvenu kaznu od osam godina zatvora zbog svoje uloge u granatiranju grada. Kazna je kasnije smanjena, a Strugar je pušten na slobodu nakon služenja dvije trećine kazne. Miodrag Jokić (zapovjednik 9. vojno-pomorskog sektora Boka) je osuđen na sedam godina zatvora, a nakon odsluženja dvije trećine kazne je pušten na slobodu. Optužen je i Vladimir Kovačević (zapovjednik trećeg bataljuna 472. Motorizirane brigade JNA iz Trebinja) optužen je zajedno sa Strugarom, ali je njegov slučaj zbog navodne procesne nesposobnosti zbog dijagnosticirane duševne bolesti prepušten srpskom pravosuđu. Optužen je i Božidar Vučurević, ratni gradonačelnik Trebinja, koji je ostao poznat po izjavi: 'Napravit ćemo mi još ljepši i stariji Dubrovnik'. 

Popularni Članci