Novinar ovog britanskog medija Fraser Nelson piše kako trenutno provodi prvi godišnji odmor u Hrvatskoj, ali se pribojava što bi moglo uslijediti ako vlada uistinu donese odluku da će putnici pri dolasku u Veliku Britaniju iz Hrvatske morati u 14-dnevnu karantenu. Nakon iznenadnih odluka ovog tjedna koje je nametnula britanska vlada za putnike iz Španjolske ili Belgije, Nelson zamišlja još jedan scenarij: otkazanog odmora, otkazanih letova i ljudi koji se autostopom vraćaju u Englesku, piše Jutarnji list.

On i njegova obitelj su odlučili ostati na dalmatinskoj obali i uživaju u ljepotama Jadrana čekajući odluku o njihovoj sudbini. Nelson, koji je jedno vrijeme studirao hrvatsku povijest na Sveučilištu Glasgow na Institutu Sovjetskih studija. Prisjeća se kako je tada Balkan bio simbol svega što može poći po zlu. Smatra da se nakon pada Berlinskog zida, Istočni blok mogao pridružiti svojim zapadnim saveznicima. Ali Jugoslavija se morala boriti "s etničkim čišćenjem i građanskim ratom, ili kako ga Hrvati nazivaju ratom za nezavisnost".

- Njegovi tragovi se još mogu pronaći posvuda, piše Nelson. 

- Prije nekoliko dana vozio sam se preko mosta Maslenica koji povezuje Dalmaciju s ostatkom Hrvatske. Izgorio je 1991. godine tijekom borbi između srpskih i hrvatskih snaga, a oko 600 ljudi je poginulo samo u tom dijelu sukoba. U kanjonima Paklenice, s druge strane mosta, danas možete pronaći mlade Srbe i Hrvate koji žive i rade zajedno, ljutito odbacujući ideju o bilo kakvim smislenim razlikama među njima. Oni grade novu industriju pomažući posjetiteljima da istraže neke od najljepših prirodnih ljepota na našem kontinentu. Ali za to im trebaju posjetitelji – piše novinar Telegrapha.

U članku napominje da je najnovija hrvatska stopa rasta infekcija od Covida 27 na 100.000 ljudi u posljednja dva tjedna, ‘‘stopa koja posljednjih dana opada, a ne raste‘‘. 

Ali to je više od prosjeka u Velikoj Britaniji (15) i otprilike isto kao u Yorkshieru (26) na sjeveru Engleske, ali manje nego u Lutonu (43) ili Bradfordu (89). 

Nelson piše da se svi u Hrvatskoj pridržavaju mjera za sprečavanje širenja koronavirusa: drže distancu i koriste maske za lice. Svuda su postavljeni znakovi da je ulaz zabranjen bez maske. 

- Hrvati s kojima sam razgovarao se ne plaše virusa, ali se boje što će se dogoditi s njihovim gospodarstvom, ako dobiju reputaciju kao žarišna točka Covida – kaže Nelson, prenosi Jutarnji list.

Taj osjećaj straha je vidljiv jer turistička potrošnja čini petinu hrvatskog gospodarstva i trećinu izvoza te ljudi ovise o turistima više nego igdje drugdje u Europi. Tri četvrtine potrošnje dolazi od tri mjeseca, srpnja, kolovoza i rujna, a konkurencija s ostalim destinacijama za odmor je velika. 

- Ako se nađe na britanskom popisu ‘‘nečistih‘‘ nacija, to bi moglo imati neizravni razorni učinak.

Novinar tvrdi da nije jasno koliko se o ovome raspravlja u Westminsteru, ali odluka vlade o stavljanju Španjolske na popis karantene donesena je za manje od sat vremena što podsjeća na to kako se važne odluke donose uz malo rasprave i nedostatak pomnog ispitivanja. Nije poznato ni jesu li vlasti razgovarale o dokazima i šteti koje bi ograničenja letova mogla nanijeti putničkoj industriji Velike Britanije. 

Nacionalne evidencije o razini prisustva virusa uvijek su ‘‘opasne generalizacije‘‘. Jer razina prisustva virusa se sada počinje proučavati na razini lokalnih klastera, a ne cijele nacije. Tako, primjerice, Danska sada prima ljude iz južne Švedske znajući da je problem klaster u glavnom gradu Stockholmu. Tako je i u Hrvatskoj glavni klaster u Vukovarskoj-srijemskoj županiji koja graniči sa Srbijom, kaže Nelson. 

- Poduzeća na hrvatskoj obali sada objavljuju tjedne studije koje pokazuju da je ovdje manje slučajeva Covida-19 nego igdje drugdje na Sredozemlju. Ali nema načina da se izjasnim pred sudom britanske karantene. Njegove odluke nisu obrazložene i žalbene – piše.

Novinar piše da kod kuće ministri uvode politiku ‘‘lokalnih lockdowna‘‘. Ali žestoko udaraju na druge zemlje što se tiče uvođenja karantene. Upozorava da bi to moglo slomiti brojne biznise. A najočitiji primjer za to su odsječeni Kanarski otoci koji su kao dio Španjolske također postali meta britanske vlade.