Na današnji dan 1431. godine održano je prvo sudsko saslušanje slavne sv. Ivane Orleanske. Naime, tu sveticu koja je spasila Francusku od engleske invazije, Englezi su iz odmazde optužili za herezu (krivovjerje). Suđenje je održano u gradu Rouenu u sjevernoj Francuskoj, koji je tada još bio pod engleskom okupacijom. U povijesti je taj proces ostao zapamćen kao jedno od najpoznatijih suđenja uopće.

Sv. Ivani Orleanskoj uskratili su pravo na odvjetnika, tako da se mogla braniti isključivo sama. Na današnji dan, na prvoj sjednici suda, već je došlo do incidenta prilikom njene zakletve. Kad su je pitali hoće li govoriti istinu, odgovorila je da će reći svu istinu o stvarima koje su se dogodile, ali da ne namjerava otkriti ništa od onoga što joj je Bog objavio. Te je stvari, po svojim riječima, otkrila samo francuskom kralju Karlu VII. (protivniku Engleza) i nikome drugome.

Usprkos zadivljujućoj i inteligentnoj svetičinoj obrani, sud ju je osudio na smrt. Spaljena je na lomači u svibnju te iste godine. Zanimljivo je da je jedan od najvećih prijestupa za koji su ju optuživali bilo nošenje muške odjeće. Katolička je crkva već 20-tak godina kasnije poništila njenu nepravednu optužbu za krivovjerje. Dapače, 1920. godine proglašena je sveticom Katoličke crkve.

Međunarodni simbol mira dizajnirao je umjetnik i profesionalni dizajner Gerald Holtom na današnji dan 1958. godine. Napravio ga je kao logo za Kampanju za nuklearno razoružavanje (Campaign for Nuclear Disarmament). Simbol je nastao spajanjem simbola za slova N i D (Nuclear Disarmament) u tzv. "semaforskim znakovima" koji se daju podizanjem zastava.

Simbol za slovo N je Λ, a za slovo D je |. Ta dva simbola smještena su unutar kruga. Dizajneru je inspiracija za simbol bila i u tome što podsjeća na stojećeg čovjeka raširenih ruku, u očaju nad užasom rata. Logo već od početka nije bio zaštićen copyrightom, pa je uskoro preuzet kao međunarodni simbol za mir.

Na današnji dan objavljen je u Londonu revolucionarne 1848. godine jedan od najzloglasnijih tekstova u povijesti, Komunistički manifest, pod zajedničkim autorstvom Karla Marxa i Friedricha Engelsa. Zanimljivo je da je izvorno objavljen na njemačkom jeziku, unatoč londonskoj lokaciji.

Već u preambuli Manifest naglašava sukob s tada vladajućim silama i navodi da su "sve sile stare Europe ušle u sveti savez da bi egzorcirale duh komunizma: papa i ruski car, Metternich i Guizot, francuski radikali i njemačke policijske uhode". Zanimljivo je da je samo jedan dan nakon objavljivanja Komunističkog manifesta izbila prva europska revolucija 1848. godine – ona u Francuskoj.

Izvor: dnevno.hr