U vrtu se obavljaju različiti poslovi: sadi se dio povrtnih kultura, plijevi korov, okopovaju i gnoje posađene biljke, pravodobno se zaštićuju od bolesti i štetnika, a nasadi se redovito zalijevaju vodom. Duboku je obradu tla najbolje učiniti u jesen, ali ako je izostala, može se obaviti i u vremenu pred sadnju. Prije same sadnje ili sijanja potrebno je pripremiti gredicu plitkom obradom tla, usitnjavanjem i ravnanjem površine. Nakon sadnje ili sijanja najvažnije je voditi računa o redovitu zalijevanju vodom i prihrani. Posebnost je povrćarske proizvodnje višestruko veća potreba za hranjivima u tlu nego u ostalih kultura. Za optimalno dodavanje potrebnih biogenih elemenata važno je odrediti količinu lako dostupnih hranjiva u tlu s pomoću čega se određuju optimalne doze za gnojidbu pojedinih povrtnih kultura.

Na dubrovačkome području vrijeme je sadnje pomadora, paprika, balančana, tikvica, kukumara, seleni i petrusina. Pomadora je jedna od najpopularnijih povrtnih kultura na području Mediterana. Plodovi su izuzetno nutritivno vrijedni (međuostalim sadrže vitamine skupine C, A, K i B, likopen, folnu kiselinu, kalij, krom i prehrambena vlakna), što im daje antioksidativna i antikancerogena svojstva. Poznat je veliki broj sorata pomadora; prirodnim križanjem (oplodnjom) odabranih sorta stvoreni su hibridi željenih karakteristika, a ovdje su navedene karakteristike najvažnijih:

Belle – standardni i najrasprostranjeniji rani hibrid savršeno okruglih plodova, težine 200 – 220 g. Plodovi su tamnocrvene boje, ujednačeni i nisu skloni pucanju. Najvažnija je karakteristika ploda iznimno dugo skladištenje.

Bobcat – srednje rani hibrid niske stabljike u obliku grma koja se ne plijevi. Lisna masa dobro pokriva plodove i štiti ih od sunca. Plodovi su mesnati i iznimno krupni, težine 200 – 300 g. Plod je ujednačene boje, dobre tvrdoća i otpornosti na pucanje. Ugodna je okusa i mirisa te visoka sadržaja suhe tvari pa je pogodan za kuhanje. Odlično rodi uz intenzivnu gnojidbu i stalno zalijevanje.

Carmello – mesnati, blago plosnati i okrugli plodovi prosječne mase 170 – 190 g. Ima prepoznatljiv miris i okus te je podjednako dobar za plasteničku proizvodnju i za proizvodnju uz naslon na otvorenom. Plodovi su mekši pa je ova sorta manje pogodna za transport.

Montecarlo – srednje rani hibrid koji karakteriziraju krupni, žarkocrveni plodovi okrugla oblika, težine 180 – 200 g, karakteristične arome. Meso je čvrsto i otporno na pucanje te jako dobro podnosi transport.

Volovsko srce – mesnat i sočan hibrid s puno pregrada unutar ploda, nabijena mesa. Zrenje ploda  započinje iznutra, tako da je plod zreo i ukusan dok je izvana pomalo zelen. Kada je izvana plod potpuno crven, tada je već prezreo. Ima relativno malo soka i umjerenu kiselost. Osim za salatu, odličan je i za punjena jela. Ova se sorta rijetko uzgaja u komercijalne svrhe jer nije prikladna za mehaniziranu berbu.

Kao i svake godine Zavod za mediteranske kulture nudi vlastite proizvode – presadnice povrća, cvijeća, sadnice različitih autohtonih voćaka, ukrasnih grmova i trajnica. Presadnice pomadora (sorte bella, carmelo, montecarlo, bob cat, šljivarica, cherry, volovsko srce), paprike (flamingo), balančana (sharapova, classic), tikvice (elite), kukumara (reider), dinje (lillo) i lubenice (royal fantasy) te kadulje, metvice, mažurana, bosiljka, seleni i petrusina dostupne su za prodaju na rasadniku Čibača. Ima i sezonskoga cvijeće (pelargonije, begonije, salvije, tagetes, ageratumi, petunije, sulfrinije), kao i široka ponuda domaćih (autohtonih) sorti voća (masline, agrumi, šipci, smokve) te ostalih ukrasnih grmova i trajnica. Sve navedeno nalazi se na adresi Put dr. Ante Starčevića 145, a može se kupiti u radnom vremenu rasadnika (od ponedjeljka do petka u vremenu 7 – 15 h te od 10. travnja subotom 7 – 13 h). Dodatna je mogućnost fizikalno-kemijska analiza tla u akreditiranom laboratoriju Zavoda za mediteranske kulture (Marka Marojice 4, radno vrijeme od ponedjeljka do petka  7 – 15 h), s pomoću koje se mogu utvrditi osnovni parametri koji će ukazati na moguće nedostatke lako dostupnih hranjiva u tlu, tj. količine hranjiva koje nedostaju.

Zavod za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku