'

Koliko 'košta' sloboda?

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: bawso.org.uk
Trgovanje ljudima jedan je od najvećih međunarodnih problema i rastućih fenomena stoga predstavlja jedan od najtežih primjera kršenja ljudskih prava. Posljednjih je godina trgovanje ljudima, osobito ženama i djecom u cilju njihovog daljnjeg seksualnog iskorištavanja, doseglo alarmantne razmjere.

Trgovina ljudima vrlo je unosan posao na kojem oni koji se time bave godišnje zarade oko 25 milijardi eura, a od samo trgovanja ženama zbog seksualnog iskorištavanja zarade i više od 16 milijardi eura.

Među njihovim žrtvama su vrlo često djeca koja potječu iz razorenih obitelji i najveće bijede.

Bijeda, siromaštvo te nizak stupanj obrazovanja vrlo često vode u kriminal i glavni su razlozi zašto trgovci ljudima već godinama svoj „biznis“ mogu uspješno obavljati, a da im vlasti ne mogu ozbiljnije stati na kraj. Moderni trgovci robljem svoje žrtve prisiljavaju na prostituciju, rad, te prošenje, a nerijetko im i nasilno vade organe za transplantaciju koji na crnom tržištu imaju visoku cijenu.

Točan broj žrtava je gotovo nemoguće izbrojati. Službeni podaci, rezultati najnovijih istraživanja Ureda Ujedinjenih naroda za borbu protiv droge i kriminala, pokazuju da se njihov broj povećava pogotovo među djecom i mladima. U 132 zemlje je, navodi UN, broj žrtava trgovine ljudima među mlađima od 18 godina porastao u odnosu na protekle godine.

Početkom novog tisućljeća ljude koriste i kao robove za rad u tvornicama, hotelima, restoranima, barovima, domaćinstvima.

Dolazak do žrtve

Do žrtava se dolazi na različite načine. Iza, na prvi pogled, primamljivih oglasa o dobro plaćenim poslovima u inozemstvu koje nude razne 'agencije', često se krije organizirani kriminal. Žrtve se prijevarom odvode iz mjesta prebivališta, oduzimaju im se osobni dokumenti te ih se prisiljava na razne poslove. Od trenutka oduzimanja dokumenata, žrtve, iako možda još toga nisu svjesne, najčešće postaju žrtve trgovanja ljudima.

Bitno je istaknuti da su trgovci ljudima žrtvama ponekad i poznate osobe, odnosno prijatelji ili poznanici, koji ostavljaju dojam iskusnih i profesionalnih osoba. Lažni prijateljski posrednici žrtvama nude plaćanje troškova putovanja i rješavanje svih administrativnih pitanja.

No, dolaskom na odredište njihovo se ponašanje mijenja. Žrtvama se prvo, uz izliku da je to zbog njihove vlastite sigurnosti, oduzmu osobni dokumenti, drži ih se u fizički i psihički nemogućim uvjetima  te postaju prisiljene ilegalno raditi kako bi pokrile novonastale troškove koji neprekidno rastu. Uz zlostavljanje, prisiljava ih se i na prostituciju, konzumaciju opojnih droga, izgladnjavanje, te im se onemogućava kontakt s rodbinom i prijateljima, a često im je uskraćena i zdravstvena zaštita. 

Ponekad potencijalne žrtve nikada niti ne stignu na mjesto odredišta, već ih se na putu, u fazi transporta, često preprodaje novim trgovcima. Najčešća mjesta eksploatacije su ulice, noćni klubovi, diskoteke, restorani, tvornice, privatni posjedi, obiteljske kuće, stanovi, domaćinstva.

Situacija u Hrvatskoj

Trgovanje ljudima zahvaćalo je u proteklom razdoblju Republiku Hrvatsku isključivo kao tranzitnu zemlju, no tijekom 2011. godine uočena je promjena tog trenda te se Republika Hrvatska sve više pojavljuje kao zemlja porijekla te krajnjeg odredišta žrtava trgovanja ljudima. S obzirom na međunarodni karakter ovog fenomena, činjenica je da je Republika Hrvatska, prije svega, uz Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju i dalje važan tranzitni pravac, kojim se koriste krijumčari osoba, opojnih droga, oružja, pa tako i trgovci ljudima.  

U posljednjih 10 godina u Hrvatskoj je evidentirano 113 žrtava trgovine ljudima, a prema riječima brojnih stručnjaka taj broj će još porasti ulaskom Hrvatske u Eurospku uniju.

Prema nekim informacijama, najćešće korišten način za skrivanje ljudi kojima se trguje je, skrivanje u blatobran od automobila.

Kolika je uistinu cijena slobode nažalost samo kriminalci znaju, a najgore od svega je činjenica da svijet, odnosno političari po tom pitanju ne mogu učiniti ništa, a žrtva može postati bilo tko.

Do sada su diljem svijeta, ali i Hrvatske provedene brojne akcije ako bi se upozorilo na ovu pošast 21. stoljeća, ali nažalost moderni oblik robovlasništva i dalje je u porastu, a tome najvjerojatnije pridonosi i kriza koja svakim danom sve više ljude tjera u sve dublji ponor i na dno iz kojeg nažalost spas vide u prodaji vlastite slobode i vlastitog života.

Popularni Članci