Velike promjene za umirovljenike: Tko može u prijevremenu i koliko će novca imati?

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu opcija je za radnike koji su ostvarili dugogodišnji radni staž, ali još uvijek ne ispunjavaju dobni uvjet za punu starosnu mirovinu.

S velikim zakonskim izmjenama koje su na snazi od prvog siječnja 2026. godine, pravila su postala znatno drugačija, a za neke i osjetno povoljnija. Dok su uvjeti za odlazak u mirovinu postroženi za žene, uvedene su i olakšice poput ukidanja penalizacije nakon navršene 70. godine života i fleksibilnijih modela rada uz mirovinu, što mijenja financijsku računicu za tisuće budućih umirovljenika. Razumijevanje ovih pravila ključno je za svakoga tko razmišlja o povlačenju s tržišta rada prije ispunjenja punih uvjeta, piše Poslovni dnevnik.

Za muškarce se osnovni uvjeti u 2026. godini nisu mijenjali. Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu mogu ostvariti s navršenih 60 godina života i minimalno 35 godina mirovinskog staža. Ovaj uvjet ostaje stabilan i predstavlja temelj za planiranje mirovine za mušku populaciju koja se približava kraju svog radnog vijeka. Ispunjenjem oba kriterija, i onog dobne granice i minimalnog staža, stječe se pravo na podnošenje zahtjeva Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Kod žena je situacija nešto složenija zbog prijelaznog razdoblja koje za cilj ima izjednačavanje njihovih uvjeta s onima za muškarce do 2030. godine. U 2026. godini, žene mogu u prijevremenu mirovinu s navršenih 59 godina života i 34 godine mirovinskog staža. Svake sljedeće godine i dobna granica i potreban staž podižu se za tri mjeseca, sve dok se ne dostigne standard od 60 godina života i 35 godina staža, čime će se pravila u potpunosti uskladiti s onima za muškarce.

Ključni financijski aspekt prijevremene mirovine je umanjenje, poznatije kao penalizacija. Iznos mirovine trajno se smanjuje za 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja u odnosu na zakonsku dob za starosnu mirovinu, koja u 2026. iznosi 65 godina za muškarce i 64 godine za žene. To znači da za jednu godinu ranijeg odlaska u mirovinu umanjenje iznosi 2,4 posto, dok maksimalna penalizacija za pet godina ranijeg umirovljenja iznosi značajnih 12 posto. Ovo umanjenje primjenjuje se na izračunati iznos mirovine i u pravilu je trajno, no nove zakonske odredbe donijele su jednu iznimno važnu promjenu.

Ukidanje penalizacije

Najveća novost koju donosi mirovinska reforma jest ukidanje penalizacije za korisnike prijevremene mirovine kada navrše 70 godina. Od prvog dana mjeseca nakon 70. rođendana, umanjenje se automatski briše i mirovina se počinje isplaćivati u punom iznosu, kao da je korisnik od početka bio u starosnoj mirovini. Važno je naglasiti da HZMO ovu promjenu provodi po službenoj dužnosti za sve postojeće i nove umirovljenike, što znači da građani ne moraju podnositi poseban zahtjev. Ova mjera ispravlja dugogodišnju nepravdu prema onima koji su zbog nužde ili osobnih razloga morali ranije napustiti tržište rada, a doživjeli su duboku starost.

Posebnu kategoriju čine takozvani dugogodišnji osiguranici. Riječ je o radnicima koji su rano ušli u svijet rada i ostvarili iznimno dug staž. Oni mogu otići u starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika već s navršenih 60 godina života, ali uz uvjet da imaju čak 41 godinu staža osiguranja, u koji se računa isključivo efektivni staž. Najveća prednost ovog modela jest to što se njihova mirovina ne umanjuje, odnosno nema nikakve penalizacije bez obzira na to što u mirovinu odlaze prije standardne dobi od 65 godina.

Rad i dodatna prava

Zakon je donio i znatno fleksibilnija pravila za rad uz mirovinu, što korisnicima prijevremene mirovine otvara nove mogućnosti. Umirovljenici sada mogu raditi do punog radnog vremena i istovremeno primati polovicu svoje mirovine. Druga opcija je rad do polovice punog radnog vremena, odnosno maksimalno 20 sati tjedno, uz zadržavanje prava na isplatu cijelog iznosa mirovine. Ove promjene omogućuju umirovljenicima ne samo da poprave svoj kućni budžet, već i da ostanu aktivni na tržištu rada, prenoseći svoje znanje i iskustvo na mlađe generacije.

Prilikom izračuna mirovine važno je spomenuti i dodatna prava koja mogu utjecati na konačni iznos. Roditeljima, najčešće majkama, u mirovinski staž za izračun visine mirovine dodaje se 12 mjeseci po svakom rođenom ili posvojenom djetetu. Ovaj dodani staž ne pomaže pri ispunjavanju uvjeta za odlazak u mirovinu, ali povećava konačni iznos primanja. U slučaju da je izračunata mirovina izrazito niska, korisnik ima pravo na najnižu mirovinu, koja se također usklađuje i od siječnja 2026. iznosi 15,73 € po godini staža.

Popularni Članci