Naravno, s proljetnom oborinom stanje je puno neizvjesnije i vjerojatno raznolikije. Uostalom, i zima je bila kojekakva, piše meteorolog Zoran Vakula za HRT te najavljuje kakvo nas proljeće čeka. 

Proljeće 2021. – barem prosječno toplo s raznolikom oborinom?!

Ne može se jamčiti, ali se može s razmjerno velikom vjerojatnosti prognozirati da će i srednja temperatura proljeća, prema njegovom klimatološkom računanju od 1. ožujka do 31. svibnja, u većini Hrvatske biti barem oko prosječne, većinom i malo viša, iako vjerojatno mnogi priželjkuju i više od toga zbog koronastanja i što prije daljnjeg ublažavanja epidemioloških mjera.

Naravno, pritom će biti i prolaznih zahladnjenja, od kojih prvo već u ovome tjednu, ponegdje već od petka, te posebice tijekom vikenda, i to opet zamjetnije u kopnenom području i na sjevernom Jadranu. Pritom svakako valja računati na barem lokalno jaku i olujnu buru, a u unutrašnjosti ponegdje i snijeg, uglavnom u gorju.

Podjednaki zimski naleti ne smiju se isključiti ni kasnije, ne samo u ožujku. No, trenutačno nema znanstvene utemeljenosti pouzdano prognozirati kada će i s kojim intenzitetom doći i koliko će trajati. Ostvare li se prognoze povećane vjerojatnosti barem malo toplija sva 3 proljetna mjeseca – ta povremena hladnija razdoblja ne bi smjela biti dugotrajna.

Prognoza i ukupne sezonske količine oborine, a i mjesečne - još je manje pouzdana od prognoze temperature zraka – i srednje mjesečne i pogotovo srednje sezonske. Prema trenutačno vjerojatnijoj prognozi – i tijekom proljeća će u dosta mjesta biti višak oborine. Nadam se ipak – ne i ponegdje tako velik kao tijekom zime. Iako, i to bi nekima moglo dobro doći – pod uvjetom da izostanu poplave – ostvare li se trenutačno najvjerojatnije prognoze još jednog iznadprosječno toplog i razmjerno suhog ljeta.

Kao i mnogo toga drugoga u svakodnevnom nam životu – i rijetki, pa i ekstremni, čak i rekordni meteorološki događaji, postali su „novo normalno“ u ovo doba globalnog zatopljenja i klimatskih promjena. A mi definitivno živimo u najtoplijem razdoblju života Zemlje od sredine 19. stoljeća, od kada postoje poznata nam instrumentalna mjerenja.

O dugoročnim prognozama

Premda su dugoročne prognoze mnogima zanimljive, katkad i korisne, i prilično se često ostvare - ne smije se zaboraviti da je njihova pouzdanost znatno manja od pouzdanosti kratkoročnijih prognoza. Unatoč velikom napretku posljednjih desetljeća, dugoročne prognoze imaju još uvijek puno ograničenja i prostora za napredak. Načelno su dovoljno dobre za prognozu toplije/hladnije sezone, pa čak i mjeseca, malo manje za prognozu sezonske i pogotovo mjesečne količine oborine, ali to za mnoge aktivnosti i planiranja nije dovoljno kvalitetna spoznaja... No, nekima, ipak, nadam se koristi!?