Inače, čak dva kandidata su Dubrovčanina. Radi se o odvjetniku Mladenu Dragičeviću i  zamjeniku županijskoga državnog odvjetnika iz Splita Nikši Wagneru.

Predloženog kandidata potom ispituje saborski Odbor za pravosuđe koji daje mišljenje Saboru, ali ono nije obvezujuće. Kandidata potvrđuje Sabor, a za njegovu potvrdu nije potrebna ni natpolovična većina svih zastupnika koju čini najmanje 76 zastupničkih ruku, ni dvotrećinska, nego obična saborska većina. Vladajuća većina može ga potvrditi sama bez glasova oporbe, piše Jutarnji.

Sve dosad je glavni državni odvjetnik bio biran tako što je Vlada bez javnog natječaja diskrecijski odlučivala koga će Saboru predložiti za tu funkciju, a Sabor ga je potvrđivao.

Ovo će biti prvi glavni državni odvjetnik u Hrvatskoj koji se, temeljem zakona koji je stupio na snagu u rujnu 2018. godine, barem formalno bira na temelju javnog natječaja. Raspisalo ga je nakon Jelenićeve ostavke Državnoodvjetničko vijeće (DOV), tijelo nadležno za imenovanje državnih odvjetnika, u kojem je sedam (većina članova) tužitelja, dvoje sveučilišnih profesora prava i dvoje političara, od kojih je jedan saborski zastupnik oporbe, a drugi vladajućih. No, DOV-u je u natječaju za izbor čelnog čovjeka DORH-a namijenjena tek tehničko-administrativna uloga.

Nakon šest pristiglih ponuda DOV nema pravo ispitivati kandidate, niti davati svoju preporuku Vladi i Saboru. Kandidate će idući tjedan, kako najavljuje ministar Bošnjaković, u Banskim dvorima intervjuirati premijer Andrej Plenković i pet ministara čiji je rad “vezan uz resor Državnog odvjetništva” te nakon toga jednoga od njih poslati na potvrdu Saboru.

Prvi javni natječaj za glavnog državnog odvjetnika pokazao je da nema baš velike jagme za tu poziciju. Natječaj je pokazao da iznenađujuće slab interes za taj vrući stolac vlada u samom DORH-u.

Od šestero kandidata koj su se javili na natječaj, samo ih dvoje dolazi iz samoga DORH-a. To su prva zamjenica glavnog državnog odvjetnika Zlata Hrvoj-Šipek, koja od Jelenićeve ostavke privremeno vodi DORH, i zamjenik županijskoga državnog odvjetnika iz Splita Nikša Wagner.

Ostalih četvero kandidata dolaze sa suprotne strane sudnice - iz odvjetničkih klupa. Od njih je Marko Bonifačić bivši odvjetnik, danas u mirovini, a Veljko Miljević, koji trenutačno brani dvojicu javnosti dobro poznatih klijenata, Branimira Glavaša i odbjegloga Zdravka Mamića, zbog svoje je dobi praktički već jednom nogom u mirovini. Preostalih dvoje su  odvjetnici Mladen Dragičević i Marija Cvitanušić.

Mig iz Vlade je ključan

SDP-ovac Peđa Grbin, koji je jedan od dvojice političara u sadašnjem sastavu DOV-u, kaže da je njemu problematično to što se novi način izbora glavnog državnog odvjetnika suštinski ni po čemu ne razlikuje od prethodnog.

“Vlada je i dalje ta koja jednog od kandidata predlaže Saboru, a vladajuća većina ga potvrđuje. Državnoodvjetničko vijeće u tome je samo ukras i ništa više. Jedina je prednost sadašnjeg modela to što se ime kandidata zna nešto prije nego što ga Vlada predloži. Mišljenje saborskog Odbora za pravosuđe, koji će ispitati predloženog kandidata, i dalje je neobvezujuće. Sve će se svesti na to da će vladajuća većina potvrditi onoga koga Vlada predloži. I onda je potpuno normalno da se nitko ozbiljan, tko već unaprijed nije dobio mig od Vlade da će biti izabran, neće javiti na natječaj i izložiti blamaži.”

Kad smo pripremajući ovaj tekst pokušali doznati zašto je među kolegama Dražena Jelenića, Mladena Bajića i Dinka Cvitana tako slab interes za vrući i moćni stolac glavnog državnog odvjetnika, dobili smo nekoliko vrsta odgovora. Najčešći je glasio:

“Na ovom tek formalno javnom natječaju može uspjeti samo jedan kandidat koji je unaprijed dobio mig da ima političku podršku Vlade dok svi ostali mogu računati na neuspjeh, a neuspjehe nitko ne voli”. Navode i da je pozicija čelnog čovjeka DORH-a iznimno ranjiva jer ga Sabor može izabrati rukama jedne političke grupacije, a druga ga nakon promjene vlasti samo zbog toga može smijeniti.

Više pročitajte OVDJE.