"Na današnji dan prije godinu dana napustio nas je jedan od najvećih hrvatskih ljudi 21. stoljeća. Hvala mu za sve što je činio za pravo, pravdu i dobrobit hrvatskih obitelji", objavili su iz Udruge Franak. 

Posjetimo, Dobronić je preminuo 8. ožujka 2026. godine od posljedica bolesti. 

Dobronić je u listopadu 2021. postao predsjednik Vrhovnog suda. Radi se o sucu koji je pridobio simpatije javnosti kad je na suđenju za "švicarac" 2013. godine presudio u korist štediša, odnosno protiv banaka, što je zanimljivo jer je bio zaposlenik jedne banke.

Otprilike osam godina radio je u službi za odnose s javnošću s društveno-pravnim osobama, nakon čega je otišao odraditi stručnu praksu na sud kako bi mogao položiti pravosudni ispit, što je i učinio 1990. godine. Zatim se ponovno vraća u Zagrebačku banku, gdje je osnovao i vodio Odjel pravnih poslova za devizno poslovanje. Sudac Trgovačkog suda postao je 1996. godine, a 2006. kandidirao se za predsjednika Visokog trgovačkog suda, no od toga je odustao.

Nakon banke bio je načelnik pravnog, kadrovskog i općeg odjela u Državnoj direkciji za robne rezerve te je sudjelovao u izradi Zakona o državnim robnim rezervama.  

Godine 1996. postaje sudac Trgovačkog suda. Dvije godine poslije magistrirao je na području međunarodnog trgovačkog prava.

Godine 2006. bio je među kandidatima za predsjednika Visokog trgovačkog suda te je poručio kako je spreman na sve provjere svog imovinskog stanja ako postane predsjednik, pisao je tada Nacional. No Dobronić je na kraju odustao od kandidature.

Nakon presude u slučaju "švicarac" Jutarnji je objavio da je Dobronić poznat po tome što rado zakazuje ročišta već u 8 sati, a u sudnici se pravila pridržava do zadnjeg slova.

Povijesna presuda

Što se tiče presude po kojoj je postao najpoznatiji, one protiv osam banaka, možemo reći da je te 2013. godine smatrana uistinu povijesnom. Dobronić je tako presudio u korist društva Potrošač u sporu iniciranom protiv osam poslovnih banaka, koji je pokrenula Udruga Franak. On je tada ocijenio da su banke povrijedile interes potrošača netransparentno mijenjajući kamatne stope te je valutnu klauzulu proglasio nezakonitom.

Zanimljivo je napomenuti da je Dobronić sudio i u slučaju kad je HRT tužio Hrvatsko novinarsko društvo jer je organiziralo gledanje cenzurirane Latinice, odnosno priloga Zločini u privatizaciji ne zastarijevaju. Dobronić je odbacio tužbu rekavši kako se radi o temi koja je od najvišeg javnog interesa. Kasnije je Visoki trgovački sud odbacio njegovu presudu.