Povjerenica za unutarnje poslove Europske komisije Cecilija Malmström, u obrazloženju ističe: „Ako Hrvatska odlučiti koristiti dozvolu jednostranog priznanja koja se omogućava tom odlukom, vlasnicima valjane schengenske vize bit će dopušten prolazak kroz Hrvatsku ili kratkotrajan boravak u Hrvatskoj a da pritom ne trebaju hrvatsku vizu. Time će se državljanima trećih zemalja koji su obvezni imati vizu pri putovanju u Hrvatsku, olakšati putovanje u Hrvatsku. Očekuje se da će to imati pozitivan učinak na hrvatsku turističku industriju.”

Odgovor je to na pitanje zastupnika Picule, kojim se traži pojašnjenje nekih predloženih mjera nakon procjena Komisije da je EU samo u 2012. godini izgubila 6,6 milijuna potencijalnih turista zbog neliberalizirane vizne politike prema građanima trećih zemalja. Komisija je predložila reviziju vizne politike za posjetitelje iz trećih zemlja, koja se odnosi na njihov ulazak i boravak u prostoru tzv. Schengena, kako kruti propisi ne bi ugrožavali interese turističke privrede ali i gospodarstva uopće.

Picula je u svom pitanju Komisiji napomenuo: „Razlog za reviziju je ekonomski; Komisija je iznijela procjene prema kojima bi se liberalnijom viznom politikom u narednih pet godina otvorilo 1,3 milijuna novih radnih mjesta i ostvario profit od čak 130 milijardi eura, što je iznos gotovo jednak godišnjem proračunu Unije. Toga se ne smijemo odreći, pogotovo ne danas, u vremenima  oporavka gospodarstva kada je svako novo radno mjesto dragocjeno. Turizam je od izuzetne važnosti za najnoviju članicu Unije Hrvatsku, s obzirom na to da su prihodi Hrvatske od turizma 2013. godine iznosili 7,2 milijarde eura, što ukupno čini 16,5 posto njezinog godišnjeg BDP-a!”

Striktni propisi koje je pristupanjem EU morala preuzeti i Hrvatska, odnosno puna i dosljedna provedba vizne politike, zahtijevala je uvođenje viza za građane država koji su s Hrvatskom imale uspostavljen bezvizni režim, što je rezultiralo osjetnim gubicima turističkog sektora.

„Jednostrano priznanje Hrvatske da su njezini određeni dokumenti ekvivalentni nacionalnim vizama koje nam skora odluka omogućuje, smanjit će razmjere problema istovremeno ne ugrožavajući ritam priprema za ulazak u Schengenski prostor, na što je upozorila i povjerenica Malmström. Sporazumi EU s trećim zemljama, poput Rusije, Turske ili Ukrajine o lakšem izdavanju viza također će ukloniti administratvne prepreke većem broju turista. Otvaranje pitanja vezanih uz vizni režim poput ovoga kao i konstantno inzistiranje da se Europska komisija dodatno angažira u ukidanju viza za građane Hrvatske za neke od trećih zemalja s kojima EU ima sklopljene aranžmane o obostranom bezviznom režimu poput SAD-a, bit će dijelom mojih aktivnosti, poklone li mi građani Hrvatske povjerenje za idući mandat Europskog parlamenta”, komentirao je Tonino Picula.