U Hrvatskoj su krajem travnja u evidenciji nezaposlenih bila 148.744 građanina, što je njih 6844 manje nego prethodnog mjeseca, te 10.490 osoba manje nego u istom mjesecu 2020. No, bez obzira na pad nezaposlenosti u čak 19 županija u odnosu na ožujak,  Hrvatska i dalje muku muči s pronalaskom građevinskih, turističkih, radnika IT sektora kao i onih iskusnih u uslužnim djelatnostima. Hrvatska nema dovoljno zidara, tesara, armirača, radnika visokogradnje i niskogradnje, programera, pekara, mesara, kuhara nacionalne kuhinje, slastičara, limara, bravara, autolimara, krovopokrivača, vodoinstalatera i elektroinstalatera.

Lista stručnjaka koji nedostaju doseže broj od 43 zanimanja, a na tom su popisu i automehaničari, soboslikari, monteri cjevovoda, stolari, monteri građevinskih elemenata, rukovatelji građevinskim strojevima, klesari. Ta se slika neće skoro popraviti sudeći prema interesima budućih srednjoškolaca – koje deficitarna zanimanja u većoj mjeri ne interesiraju, čak ni onda kada se upravo za njih može dobiti i stipendija i osigurano radno mjesto po završetku školovanja.

– Dva su razloga za manjak radnika. Loše strukovno obrazovanje i to što država ne kontrolira plaće po kolektivnim ugovorima. One u građevinarstvu trebaju biti 30 do 50 posto više nego, primjerice, u trgovini – kaže za Večernji list Mirko Habijanec, predsjednik uprave građevinske tvrtke Radnik.

Spas jesu strani radnici, a koliko je situacija ozbiljna, svjedoči i podatak Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, po kojem su 2634 poslodavca od početka godine do travnja zatražila radnu dozvolu za strance. Najviše su se među strancima tražili i odmah zapošljavali zidari koji su onda u Hrvatskoj zarađivali prosječnu bruto plaću od 5080 kuna, tesari s prosječnom bruto plaćom od 5238,06 kuna, elektroinstalateri s prosječnom bruto plaćom od 5507,40 kuna. Stranim se pekarima isplaćivalo 4643,60 kuna, a dvjestotinjak kuna manje i čistačicama koje su također na listama najtraženijih. Do početka svibnja 2021. izdano je, inače, 13.755 dozvola za boravak i rad, najviše u graditeljstvu, turizmu i prometu.

– Moramo biti svjesni da cijeli EU, pa i Hrvatska prati negativne demografske trendove, što za posljedicu ima nedostatak radne snage. No nedostatak radne snage može se nadomjestiti u određenom dijelu upisnim politikama, afirmacijom zanimanja traženih na tržištu rada, obrazovnim programima. Krajnji ishod je da učenici, studenti i ostali polaznici u obrazovanju stječu ona znanja i vještine koje su potrebne za obavljanje poslova – kaže ministar rada Josip Aladrović.

Osim radnika koje se mora uvesti, nedostaje i sobara, kuhara, turističkih animatora, konobara, dostavljača, konobara do vrtlara.

Statistika je jasna i u prerađivačkoj industriji gdje je samo prošli mjesec bilo 2914 slobodnih radnih mjesta, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi čak 2479 slobodnih mjesta, javnoj upravi i obrani 2239, građevinarstvu 2148 slobodnih radnih mjesta te pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane gdje je samo u travnju bilo potrebe za 2051 radnikom. Tijekom svibnja najtraženiji su kuhari, čistači, konobari, ali i medicinske sestre. Štoviše, samo u ovom mjesecu Hrvatskoj nedostaju 573 zdravstvena, prirodoslovna i biotehnička stručnjaka, 942 građevinska stručnjaka, 260 profesora, nastavnika i stručnjaka obrazovanja i 2231 stručnjak iz područja ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti.

Više pročitajte ovdje.