Evidentno da su voćke pod stresom jer smo imali veliku količinu oborina, a sad s druge strane nemamo neki umjereni prijelaz odmah smo ušli u ekstremne temperature preko 30 stupnjeva i voćke takvim temperaturama nekako pale svoje rezerve odnosno mehanizme za obranu od takvih klimatskih uvjeta. 

Nasreću, barem zasad, dugotrajne štete - nema. Što ne znači da voćari mogu odahnuti. Sada se u svojim nasadima moraju boriti za plodove. 

Borba za plodove

- Proljeće je bilo izuzetno vlažno. Znači imali smo kišu i moram priznati da su vrijednosti njezine premašile inače prosjek. I što znači da je pritisak bolesti bio intenzivniji nego inače. I znači svi voćari koji nisu uspjeli preventivno odraditi sve mjere zaštite koje je trebalo prije svih kiša danas imaju problem, imaju simptome, naglašava za HRT Vesna Tomaš, Poljoprivredni institut Osijek. 

- Ova godina je vrlo teška za voćare, izazovna s puno i temperaturnih i klimatskih ekstrema od prevelikih oborina do sada ekstremnih temperatura. Voćari su prije svega trebali paziti na gljivične bolesti na vrijeme preventivno tretirati, rekao je Dominik Vuković, Poljoprivredni institut Osijek. 

Bolesti i štetnici i dalje se, ovisno o vrsti voća, moraju suzbijati. Jer se, primjerice, na jabukama pojavljuje krastavost te gorka i smeđa trulež. A napada ih i jabučni savijač koji uzrokuje crvljivost plodova. 

- Smanjuje urod i preko 50%. Vrlo je važno njega pratiti i na vrijeme ga suzbijati. Termin suzbijanja je za vrijeme odlaganja jaja. Djelujemo uglavnom na jaja jednom kad se gusjenica ubuši u plod onda smo zakasnili s tretmanima, govori Tomaš. 

Lisna uš, krvava uš, kruškina buha...

Što ne bi bilo dobro, osobito u godini kakva je ova, kako šteta ne bi bila još veća. Zato valja budno pratiti stanje u voćnjaku i na vrijeme reagirati. 

- Svi oni voćari koji nisu ušli na vrijeme u tretman odmah nakon cvatnje imaju problem i s lisnim ušima. Po voćnjacima se javila krvava uš, također na jabukama.

Kruškina buha je najopasniji štetnik na kruški. Sada u ovoj fazi praktički nalazimo sve njegove razvojne faze. Također treba se pratiti, treba se djelovati. Znači ići ili na suzbijanje jaja s nekim ovicidnim preparatima ili suzbijati ličinke kruškine buhe, govori Tomaš.

- Ova godina je bila problematična jer je bilo puno kiše, a s kišom dolaze bolesti i onda smo se morali braniti kako smo znali od toga. I evo ja sam uspio. Dosad nemam nikakvih problema, nikakvih bolesti, rekao je Mile Banović iz Satnice Valpovačke.

Obitelj Sabo već bilježi gubitke. Mnogo se uložilo u tretmane zaštite kojih je bilo više nego inače i već je sada sasvim sigurno da im se to neće vratiti u berbi. 

Šteta na kruškama 70 posto

- Jedno 70 posto će biti sigurno štete, bilo je leda, bilo je mraza. Neke sorte nisu podnijele, ove koje jesu s tima se borimo da ih zaštitimo. Berba će početi za mjesec dana. Rane sorte već sad dolaze. Dakle što je bilo, bilo je, jedino poslije berbe opet se mora napravit zaštita za iduću godinu, govori Mijo Sabo iz Viškovaca. 

I navikavati se na biološke pesticide - zamjenu za kemijske preparate kojih se iz godine u godinu sve više povlači s tržišta. 

- Urod je prepolovljen zbog niskih temperatura u fazi cvatnje i bila je jako loša oplodnja pogotovo se to odnosi na koštičave voćne sorte. Samim tim kad imamo manje prisutnog uroda, ako još dozvolimo da dio tog uroda odnesu bolesti i štetnici onda smo stvarno u 100 postotnom problemu, naglašava Tomaš. 

- Kod jabuke će to biti jedna prosječna godina. Kod ovih ostalih koštičavih vrsta tu će biti definitivno ispod prosjeka s količinom priroda i količinom voća koje će dolaziti na tržište tu prije svega mislim na šljivu gdje je većina sorti ove godine podbacila, rekao je Dominik Vuković, Poljoprivredni institut Osijek. 

- Na nekim sortama će biti šteta i do 80 posto, ali kvalitetu se nadam da ćemo zadržati, rekla je Sabo. 

'Voće mora biti skuplje, samo je pitanje - koliko'

No cijenom zasigurno neće biti zadovoljni ni potrošači ni proizvođači. Jer zbog zahtjevne proizvodnje voće mora biti skuplje, samo je pitanje - koliko. 

- Voća će definitivno biti manjka na tržištu. Također, očekuje se da će kvaliteta biti nešto slabija u odnosu na uobičajenu godinu zbog ovih klimatskih ekstrema. Svjedoci smo da su i cijene porasle i definitivno da voća pogotovo ovog sezonskog nedostaje na tržištu, naglašava Vuković. 

Ipak, i u ovakvoj smo godini nešto naučili, ističe struka, a to je da smo neke sorte možda neopravdano zanemarili. A ima ih koje su se i u ovim ekstremnim uvjetima pokazale stabilnima i prilagodljivima pa zaslužuju da se vrate u nasade.