test

SVE I DA BUDEMO NA 70 POSTO OD 2019. GODINE Ni sjajna sezona neće oporaviti jedan od najvažnijih turističkih sektora

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Grgo Jelavic/PIXSELL
Čak i da turistička sezona 2021. završi uz realizaciju preko 70 posto fizičkih i financijskih rezultata 2019. godine, sektor očekuju snažne srednjoročne posljedice Covid krize.

Direktorica Sanja Čižmar ističe kako se ovi pokazatelji moraju uzimati u obzir u svim daljnjim očekivanjima od ovog sektora u budućnosti, bez obzira na moguće dobre rezultate ove sezone, piše Poslovni.

“Analiza pokazuje da se po financijskim efektima radi o najjačoj krizi turizma posljednjeg stoljeća. Osobito zabrinjavaju dva pokazatelja. Prvo je stopa smanjenja raspoložive zarade prije kamata, amortizacije i poreza (EBITDA) od čak 86 posto u odnosu na tržišno normalnu 2019. godinu, što ugrožava investicijski potencijal turizma na srednji rok.

Drugi alarmantan podatak je smanjenje broja zaposlenih u sektoru od 15 posto u samo jednoj godini, računajući i stalne i sezonske radnike, što je zabrinjavajuće zbog prelaska zaposlenih u druge sektore, čime se također na srednji rok dodatno otežavaju ionako složeni uvjeti privlačenja zaposlenih u turističku djelatnost”, otkriva Čižmar.

Sektor smještaja i ugostiteljstva, izuzev obrtnika koji ne objavljuju izvješća na Fini, lani je ostvario 44 posto pada prihoda u odnosu na 2019. godinu, operativna dobit srozala se za 86 posto, odnosno za čak 89 posto u hotelskom biznisu, a troškovi rada pali su za prosječnih 12 posto, s tim da su najveći u segmentu smještaja (hoteli i kampovi) i iznose 14 posto.

Pritom je segment smještaja prošao znatno lošije od kafića i restorana, u kojima je pad broja zaposlenih po satima rada na 5 posto, u odnosu na visokih 26 posto u hotelima i kampovima.

Uslijed znatnog pada poslovnog prihoda, udjeli skupina operativnih troškova u poslovnom prihodu povećani su u usporedbi s normalnim tržišnim razdobljem, što je ugrozilo ekonomičnost, profitabilnost i rentabilnost poslovanja.

Pad neto profitne marže u djelatnosti smještaja iznosio je 35 posto. Zanimljivo je pritom da su mikro i mali poduzetnici iskazali veći stupanj otpornosti na krizu u odnosu na srednje velike i velike poduzetnike, ističe Čižmar.

Također, mikro i mali poduzetnici u turizmu (bez obrtnika) generiraju čak 61 posto ukupnog prihoda turističkog sektora u Hrvatskoj te zapošljavaju 68 posto ukupnog prosječnog broja zaposlenih na bazi sati rada.

“Mikro i mali poduzetnici su pokazali veću otpornost na krizu, s obzirom na manju stopu smanjenja prihoda te manji udjel gubitka u prihodu. Jednim dijelom je to uzrokovano izrazitom sezonskom koncentracijom turističke potražnje u 2020. godini.

Naime, srednje veliki i veliki poduzetnicigeneralno imaju više izbalansirano poslovanje kroz godinu, a prošla je godina imala izrazito visoku sezonalnost zbog kretanja pandemije i mobilnosti stanovništva”, pojašnjava Čižmar.

Dramatičan utjecaj

U normalnom tržišnom razdoblju turizam izravno i neizravno doprinosi 16,9 posto bruto dodanoj vrijednosti Hrvatske, i zravno i neizravno zapošljava 23 posto svih radnika u zemlji, te stvara 11 posto ukupnih investicija.

Dramatičan negativni utjecaj krize imat će stoga dalekosežne posljedice, ne samo na zaposlenost, financijsku akumulativnu snagu sektora već i na investicijski potencijal, te poslovanje ostalih, vezanih segmenata gospodarstva, upozorava autorica analize.

“Visoka sezona protječe uspješno, te na razini godine, ovisno o očuvanju stabilnosti epidemiološke situacije, možemo očekivati preko 70 posto fizičkih i financijskih učinaka turizma u normalnim tržišnim godinama.

Pad plaća

Pa tako, dok su prošle godine najveći izazovi bili na restrukturiranju poslovanja u smislu racionalizacije troškova radi opstanka, ove su godine ključni izazovi operativne prirode, kako osigurati kvalitetu usluga u škarama smanjenog broja zaposlenih”, pojašnjava Čižmar.

Ističe kako Hrvatskoj fokus u turizmu treba biti na očuvanju konkurentske sposobnosti na Mediteranu, a tu je pitanje radne snage ključno. Stoga trebamo aktivirati dodatne zajedničke i koordinirane aktivnosti svih dionika iz javnog i privatnog sektora na privlačenju zaposlenih u turizam.

Tome svakako neće pomoći pad iznosa plaća od prosječnih 9 posto u turizmu, što je također posljedica pandemijske krize, no taj trend dodatno naglašava jaz između prosječnih plaća u ugostiteljstvu u Hrvatskoj i inozemstvu, te negativno utječe na dugoročnu konkurentnost sektora u domeni ljudskih potencijala, ističe se u analizi.

Najveći izazovi s kojima se već suočavaju poduzetnici su pad profitabilnosti i teška kadrovska kriza, što će dovesti do pada razine investicija i pada dodane vrijednosti i kvalitete usluge.

Rezultat je to nevjerojatnog pada prihoda u prošloj godini i smanjenja broja radnika u turizmu, pokazala je financijska analiza ugostiteljskog sektora Hrvatske koju je provela konzultantska kuća 505 savjetovanje na temelju godišnjih izvješća objavljenih na Fini.

Popularni Članci