test

Stručnjak za nekretnine otkrio basnoslovnu cifru za koju je prodano luksuzno imanje u Konavlima

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Olja Ljubišić
Trend rasta cijena kvadrata u Hrvatskoj još uvijek nije prekinut, kao ni rast prodaje nekretnina stranim državljanima. Upravo se ta strana potražnja često navodi kao jedan od glavnih čimbenika koji drži cijene nekretnina na izuzetno visokoj razini. A dok Hrvate s dubokim džepom prvenstveno zanimaju kuće i stanovi u Zagrebu, imućni stranci, očekivano, traže i kupuju nekretnine uz more.

Oko 35 posto ukupno prodanih stambenih nekretnina otpada na Zagreb, oko 50 posto na obalu i oko 15 posto na ostatak Hrvatske, kaže za FORBES Hrvatska Boro Vujović, dopredsjednik udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore te direktor i osnivač Operete, jedne od najvećih tvrtki za nekretnine u Hrvatskoj.

Vujović, pozivajući se na službene podatke na nacionalnoj razini, ističe činjenicu da se broj stranaca među kupcima stambenih nekretnina u Hrvatskoj povećao s oko 5500, koliko je iznosio 2010. godine, na više od 13 tisuća 2022. – više nego dvostruko. Udio stranaca narastao je s oko 14 na čak 37 posto u nacionalnom prosjeku, dok se prosjek na obali i otocima penje na 70-80 posto, procjenjuje Vujović. 

Na prvom mjestu po cijenama kvadrata, prema nejgovim podacima, je očekivano Dubrovačko-neretvanska županija. Sljiede Splitsko-dalmatinska, Istarska, Zadarska, Šibensko-kninska, Primorsko-goranska, pa tek onda Grad Zagreb, na sedmom mjestu. 

“Četiri najskuplje i najatraktivnije destinacije su Dubrovnik, Split, Opatija, Rovinj. Tu su i Poreč, Umag, Novigrad, zatim Krk, Hvar, Makarska i neke mikrolokacije koje imaju svoju publiku i koje su tražene. A cijela obala je ustvari atraktivna najviše zbog stranih kupaca”, otkriva Vujović. 

U isto vrijeme, Vujović ukazuje na znakovitu promjenu trendova: “Ove godine prvi put imamo pad broja transakcija, ako ne računamo koronu kao neku iznimnu situaciju. Tu vidimo posljedice recesije u Austriji i Njemačkoj. Austrijanci su u prvih šest mjeseci ove godine kupili 29 posto manje nekretnina u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, a Nijemci 26 posto manje.”

Kao primjer posebno atraktivne prodaje u posredništvu Operete, izdvojio je luksuzno imanje u Čilipima kod Dubrovnika. Ova je vila od 737 kvadratnih metara, s pomoćnim objektom od 408 kvadratnih metara i na parceli od 3571 kvadratnog metra, prodana za milijun i 350 tisuća eura. Vila je prvo bila u vlasništvu “jedne poznate hrvatske pjevačice koja je tijekom rata započela gradnju, ali je prodala objekt”.

“Prvi kupac, kanadski investitor uložio je zatim preko 2 milijuna eura u izgradnju, ali je prije dovršetka preminuo. Situacija je bila vrlo kompleksna zbog velikog broja poljoprivrednih čestica, nepostojanja ucrtanog puta do imanja kao i velike i posebne nekretnine. Pronašli smo stranog investitora kao i rješenja za sve navedene izazove”, rekao je.

Po njegovom mišljenju, strana potražnja svakako jest jedan od glavnih uzroka rasta cijena nekretnina na obali, veći i od često spominjane  apartmanizacije: “Stranci koji kupuju nekretnine na Jadranu imaju daleko viša primanja nego domaći kupci, a kad usporedite cijene kod nas s cijenama u Njemačkoj i Austriji, pa i u Sloveniji, pogotovo Ljubljani, mi smo iz njihove perspektive ustvari jeftini. I ako imate trećinu transakcija od strane stranaca koji imaju veću platežnu moć nego mi, normalno je da vam to utječe na cijene.”

Za kraj osvrnuo se i na negativne posljedice sve veće strane kupovine domaćih nekretnina, o čemu se često govori s tjeskobom. 

“To može biti preizgrađenost. Problem je i što u gradovima poput Dubrovnika van sezone nema ljudi, dok je ljeti pretjerano iznajmljivanje preko platformi za iznajmljivanje. Također, teško je unajmiti stan za korištenje tijekom cijele godine, jer vam vlasnik kaže da od 15. lipnja do 15. rujna nije dostupan. Nažalost, i liječnici si često teško mogu priuštiti nekretninu sa svojim primanjima u današnjim uvjetima, uz konkurenciju stranaca. A da bi grad funkcionirao, treba vam bolnica koja treba liječnike i medicinske sestre koji se moraju moći negdje smjestiti. To su stvari o kojima treba voditi računa”, sažima Vujović izazove koje nam sve veći interes stranaca za “drugim domom” na našoj obali donosi. 

Popularni Članci