Prisutan je manjak ponude u svim segmentima, pogotovo u novogradnji, a sve je veći problem i nepriuštivost nekretnina u većim gradovima na obali i Zagrebu, rečeno je na 35. Forumu poslovanja nekretninama.

U zadnjih nekoliko godina tražene cijene stambenih nekretnina rasle su većom stopom nego realizirane, razlika se u 2022. povećala u odnosu na 2021. te je iznosila 23 posto, što ukazuje da su tražene cijene previsoke - ističe Hrvatska gospodarska komora.

Prema podacima Burze nekretninama, indeks rasta realiziranih cijena lani je u odnosu na 2021. bio 14,75 posto na razini cijene Hrvatske, a prosječne realizirane/postignute cijene bile su 2.280 eura po m2 na obali, 1.980 eura po m2 u Zagrebu te 1.804 eura po m2 u ostatku Hrvatske.

Iako je ukupan broj transakcija stambenim nekretninama u prošloj godini porastao za 12,6 posto u odnosu na 2021., posrednici u prometu nekretninama zabilježili su usporavanje tog trenda krajem prošle i početkom ove godine, što se pripisuje sve manjem broju građana koji žele kupiti ili si mogu priuštiti nekretnine s nerealno visokim cijenama.

Aktivnost na tržištu nekretnina u ovoj godini ovisit će o uobičajenim makroeknomskim pokazateljima poput stope BDP-a, ali o tome hoće li doći do potrebne segmentacije i veće diferencijacije cijena, prema kriteriju novogradnja-rabljena nekretnina, ali i svih drugih kriterija.

"Neće se više lako i brzo prodavati rabljene, zapuštene nekretnine na neatraktivnim lokacijama, po nerealno visokim cijenama, jer se 'potrošio' fond kupaca koji su ih spremni ili u mogućnosti platiti, jer više nema APN-a koji je potaknuo mnoge da kupe preskupe nekretnine. Također,  dovršeno je uvođenje eura, koje je snažno utjecalo na povećanu potražnju u 2022.", kazala je Lana Mihaljinac Knežević, predsjednica strukovne grupe Udruženja poslovanja s nekretninama Komore Zagreb.

Velik pad prosječnih cijena ne očekuje se u ovoj godini, pogotovo ne luksuznih novogradnji, jer će, ocjenjuje Mihaljinac Knežević, vrlo mali broj izgrađenih nekretnina u tom segmentu nastaviti nalaziti kupce.

Tržište na obali je pod značajnim utjecajem stranih kupaca, posebno tijekom 2021. i 2022., a trend je nastavljen i u ovoj godini te je sada svaki treći kupac nekretnine na Jadranu stranac, najčešće državljanin EU-a.

Rast potražnje prati rast cijena svih vrsta nekretnina i zemljišta uz more. Novogradnje u većim gradovima dostigle su vrlo visoke cijene i kreću se od 3.000 eura do 5.000 eura pa čak i više, ovisno lokaciji i standardu gradnje i opreme, te su postale teško dostupne hrvatskim građanima.

 "S obzirom na ove trendove na tržištu nekretnina, a naročito u smislu stambenih nekretnina i rješavanja stambenog pitanja, mišljenja sam da bi država trebala donijeti kvalitetan dugoročni program za stambeno zbrinjavanje. Prvenstveno mislim na gradnju stambenih parkova na državnom zemljištu, nedaleko od većih gradova. Primjerice da se grade stambeni parkovi na zemljištu lokalne samouprave, novi kvartovi s kompletnom infrastrukturom, školama, vrtićima, sadržajima naselja, organiziranim javnim prijevozom, na lokacijama cca. 30 tak kilometara od većih gradova", predlaže Jasminka Biliškov, dopredsjednica Udruženja trgovaca nekretninama pri HGK, ističući da bi cijene takvih stanova trebale biti značajno povoljnije, i za kupnju i za dugoročni najam.

Gotovo sve države EU-a imaju modele priuštivog stanovanja, različiti su, ali generalno se temelje na javno-privatnim partnerstvima kojima se na tržište puštaju priuštivi stanovi za najam.