Natalitet se, naime, i u 2020. godini nastavio smanjivati. U Hrvatskoj je, prema preliminarnim podacima državne statistike, lani rođeno oko 36.000 djece, što je manje nego ranijih godina, u kojima je natalitet također bio slab. Istodobno, broj umrlih naglo je porastao: u 2020. je u Hrvatskoj umrlo, prema procjenama DZS-a, oko 57.000 ljudi, što je oko 5000 više nego što ih je umiralo ranijih godina. Kada se podvuče crta, prirodni je prirast u Hrvatskoj lani bio u dosad najvećem minusu od gotovo 21.000 ljudi. 

Lani smo prirodnim putem izgubili grad veličine Križevaca 

Ili, drugim riječima, lani se hrvatsko stanovništvo samo prirodnim putem - dakle, bez iseljavanja - smanjilo za grad veličine Križevaca. Nastavi li se smanjivati ovim tempom, Hrvatska će za pet godina, kako je pisao Index, ostati bez grada veličine Osijeka. I to bez iseljavanja. 

Glavni razlog povećane smrtnosti svakako je pandemija koronavirusa. No, broj umrlih, kažu stručnjaci, rastao bi i bez korone, s obzirom na to da je hrvatsko stanovništvo sve starije. Rezultat je to, prije svega, masovnog iseljavanja, posljedice čega već dolaze na naplatu, a u godinama pred nama migracijski računi će biti još veći. 

Iseljavanje se nastavilo i u koronakrizi, iako sporijim tempom

Konkretnih podataka o iseljavanju iz Hrvatske za prošlu godinu još nema. Ipak, ono što se može zaključiti iz dosad objavljenog, kao i iz razgovora s poslodavcima, je da se iseljavanje nastavilo i u prošloj, korona-godini, iako u manjoj mjeri nego ranijih godina. 

Podaci DZS-a pokazuju da najveće iseljeničke valove imamo nakon što je većina članica EU otvorila svoje tržišta rada za hrvatske državljane. Primjerice, 2015. godine, dok je još znatan dio članica Unije držao ogradu za hrvatske radnike, iz Hrvatske je iselilo oko 30.000 ljudi. Već u narednim godinama, nakon što su ograde kod najvećeg broja članica pale, iseljavanje je poprimilo gotovo dramatične razmjere, pa je tako iz Hrvatske 2016. iselilo preko 36.000 građana, dok je u 2017. Hrvatsku napustilo preko 47.000 građana. Trend iseljavanja nešto se usporio u 2018., kada je iz Hrvatske otišlo oko 40.000 građana, a otprilike toliko ih se iselilo i u 2019. godini.

Glavne destinacije novih hrvatskih iseljenika su poznate. Uglavnom je riječ o Njemačkoj, kao i o Austriji i Irskoj. Posljednjih godina sve više građana iseljava i u pojedine nove članice EU, posebno u susjednu Sloveniju te u Češku. 

Iseljavaju cijele obitelji i ljudi svih oblika obrazovanja

"Iseljavanja iz Hrvatske je bilo i ranije, ali sada je u tome ključno jedinstveno tržište rada u EU koje omogućuje iseljavanje u velikim brojkama. Hrvatsko stanovništvo više nije zatvoreno u svoje granice, već sada ima mogućnost rada u drugim članicama EU i to nije ništa loše. Naša populacija je obrazovana, zna jezike i snalazi se u novim sredinama, a mladi ljudi su mobilni. Problem je, međutim, što sada iseljavaju čitave obitelji. Osim toga, iseljavanje se događa na svim razinama jer odlaze kako oni slabije, tako i visoko obrazovani. Plaće u Hrvatskoj su jednostavno premale u odnosu na troškove života pa ljudi odlaze i traže svoje mjesto pod suncem EU, a mnogi iseljavaju i zbog prezaduženosti", objašnjava za Index sociologinja s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Zdenka Damjanić. 

No, preciznih podataka o tome koliko je hrvatskih građana iselilo proteklih godina nema. DZS, naime, crpi podatke iz službenih evidencija, a one nisu ažurirane jer mnogi koji isele ne prijavljuju odlazak. Velik broj onih koji i prijavi odlazak napravi to tek nakon nekoliko godina, nakon što vidi je li se i kako snašao u novoj sredini, piše Index.