Tako, naime, proizlazi iz nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, koji je u posjedu Jutarnjeg lista i koji je datiran 2. ožujka ove godine.

Riječ je o neformalnom nacrtu za koji u ovom trenutku još nije jasno hoće li biti upućen u javno savjetovanje u obliku u kakvom ga ima Jutarnji list, no iz njega je vidljivo kako je Ministarstvo poljoprivrede, koje je zaduženo za izmjene postojećeg zakona, s početkom ožujka bilo spremno pristati da se postojeća odredba prema kojoj se osjetljiva poljoprivredna i prehrambena roba krajnjem potrošaču smije prodavati s maksimalno 34 posto popusta, sada smanji na samo 20 posto.

Kako neslužbeno doznaje Jutarnji, u pozadini prijedloga jest namjera Ministarstva da se pomogne voćarskom i poljoprivrednom sektoru, s obrazloženjem da ih trgovci u suprotnom prisiljavaju na drastična spuštanja cijena čime im se proizvodnja u konačnici čini neisplativom.

Taj prijedlog, kako neslužbeno doznaje Jutarnji, nije naišao na veliko odobravanje većih proizvođača ni trgovaca koji smatraju da će država na taj način negativno utjecati na formiranje cijena, posebno u vrijeme inflacije, a još više s obzirom na činjenicu da je država nedavno nanovo ograničila maksimalne cijene za osam osnovnih proizvoda koje će sljedećih mjeseci i dalje biti zamrznute.

Direktiva EU

Bilo kako bilo, posebnim pravilnikom određeno je da će ograničenje maksimalnih popusta za osjetljive proizvode stupiti na snagu tek od 2024. godine, no u ovom trenutku nitko, pa ni samo Ministarstvo poljoprivrede, nije mogao potvrditi hoće li ova odredba ostati u dokumentu do njegove javne objave.

Ono što je dodatno interesantno sudionicima rasprave o zakonskim izmjenama, posebno proizvođačima, jest činjenica da je država opet odbila u zakon unijeti odredbu prema kojoj bi trgovci pri nabavi robe s akcijskim rabatom dobavljačima bili obvezni povratno javiti točnu informaciju o broju artikala prodanih uz akcijski popust za svu robu koju nabavljaju.

"Naime, trgovci trenutačno nabavljaju robu uz akcijski rabat, no onda samo dio tih artikala prodaju po akcijskim cijenama dok ostalo prodaju u ostatku godine po redovnim cijenama, zadržavajući tako za sebe popust koji bi trebao ići potrošaču. Slovenci su to izbjegli tako što su u svoj Zakon o kmetijstvu unijeli odredbu prema kojoj je zabranjeno plaćanje robe po nabavnoj akcijskoj cijeni ako ona nije bila prodana po akcijskim cijenama. Kod njih trgovac za takvu robu mora platiti punu cijenu", pojašnjava nam jedan sugovornik.

Otežali situaciju

Veliki proizvođači ovu su odredbu pokušali ubaciti u zakon još tijekom njegovih posljednjih izmjena 2021. godine, no u tome nisu uspjeli, a sudeći prema verziji zakona koji je u posjedu Jutarnjeg lista, Ministarstvo poljoprivrede sada im je još dodatno otežalo situaciju.

Naime, prema trenutačno važećim propisima, trgovci su obvezni dobavljače informirati o broju prodanih artikala po akcijskim cijenama samo u slučaju osjetljivih prehrambenih i poljoprivrednih artikala, a posljednjim nacrtom čak je i ova obveza izbačena iz propisa što znači da trgovci, bude li on poslan na javno savjetovanje i usvojen u ovom obliku, čak više ni za lako kvarljivu robu neće morati javljati informaciju o broju prodanih artikala.

"Ne znamo kome je to u interesu, osim što je iz toga jasno kako je lobi trgovaca očito jači od lobija proizvođača", kaže jedan sugovornik.