Iako se od prvih rezultata izbora za Europski parlament govori o 'velikom', jednopostotnom gubitku SDP-a, detaljnijom analizom može se doći do iznenađujućih podataka koji ukazuju na nadmoć SDP-a.
Ministar uprave, Arsen Bauk, došao je naime do računice prema kojoj je SDP zapravo pobjednik. Naime, radi se o zbrajanju preferencijalnih glasova koji su dani jednom kandidatu te njihovoj podjeli pojedinačno po strankama. Tom je logikom na prvom mjestu SDP sa 27,28 posto dok je HDZ na drugom mjestu sa (samo) 20,30 posto. Slijedi HSP Ante Starčević sa 12,08 posto, Laburisti s 5,77 posto, HNS sa 3,43 posto te HSU sa 1,37 posto glasova, piše Jutarnji list.
Nadalje, u usporedbi s izborima 2011. godine, tadašnja koalicija SDP/HNS/IDS/HSU dobila je čak 40,38 posto glasova, a na EP izborima je nastupila bez IDS-a i Jakovčića. S druge strane, HDZ je u koaliciji s HGS-om i DC-om dobio 23,07 posto, HSP AS 2,76 posto te BUZ 2,79 posto što daje brojku od 28,62 posto. Uz glasove iz dijaspore, to je 29 posto.
Navedeni podaci odaju kako je koalicija SDP-HNS-HSU tek neznatno slabija nego na posljednjim izborima dok je HDZ za dobar rezultat zapravo dužan pravašici Ruži Tomašić što vladajuća koalicija vidi kao vlastiti uspjeh.
Vrijedi napomenuti kako rezultat odnosno HDZ-ovo oslanjanje na pravašicu znači i skretanje udesno. Ukratko, postoji realna opasnost vraćanja ksenofobije i šovinizma u visoku politiku, piše u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista.
Tako će, čini se, Milanovićeva vlada iskoristiti priliku te ukazati na desni radikalizam kojeg se Karamarko i HDZ ne žele odreći. Postoji i otežavajuća okolnost, a to je da su glasači nezadovoljni aktualnom vladom, odnosno učinkom iste. Upravo iz tog razloga dogodio se mali odaziv na izbore u nedjelju. Upravo iz tog razloga Milanović i suradnici će morati poraditi na tome i ipak motivirati većinu da da svoj glas i povjerenje.
Izvor: Jutarnji list (tiskano izdanje, 16. travnja)
