Ovogodišnja kampanja krenula je 17. travnja iz zračnih luka u Varaždinu i na Braču, a najprije obuhvaća sjever zemlje i Dalmaciju. Zatim se distribucija nastavlja iz Vinkovaca-Sopot za istočnu Hrvatsku te s Krka za područje Gorskog kotara i Istre. Tijekom 2026. provest će se dvije akcije – proljetna i jesenska – u sklopu kojih će se položiti ukupno više od 2,6 milijuna mamaca, odnosno po 1.332.925 u svakoj kampanji. Cijepljenje pokriva gotovo cijelu Hrvatsku, izuzev jadranskih otoka.

Hrvatska ima status zemlje bez bjesnoće. Kada lisica zagrize mamac i probije kapsulu, cjepivo dolazi u kontakt sa sluznicom, pa životinja unutar 21 dana razvija imunitet koji traje najmanje godinu dana.

Mamci nisu opasni za druge divlje ni domaće životinje, a sadrže i antibiotik tetraciklin koji ostaje u zubima kao potvrda cijepljenja lisice.

Građanima se savjetuje da mamce pronađene u prirodi ne diraju niti premještaju. Ako se mamac ipak nađe u dvorištu ili na javnoj površini, poput igrališta, može se ukloniti uz obaveznu zaštitu ruku, primjerice rukavicama, te ga premjestiti u obližnje grmlje ili na rub šume.

U slučaju da je omot mamca oštećen i vidljiva je tekućina cjepiva, potrebno ga je uz zaštitne rukavice staviti u nepropusnu vrećicu i odnijeti najbližem veterinaru na sigurno zbrinjavanje. Ako sadržaj mamca dođe u dodir s kožom ili sluznicom, treba se odmah javiti liječniku.

Kućni ljubimci koji pojedu mamac ne smatraju se cijepljenima protiv bjesnoće. Ako dođe do ugriza ili ogrebotine psa, mačke, lisice ili druge divlje životinje, ranu treba odmah temeljito oprati sapunom i tekućom vodom te što prije potražiti liječničku pomoć ili se javiti u najbližu antirabičnu ambulantu.

Program oralne vakcinacije lisica, koji sufinancira Europska unija, odobren je do 2027. godine. Nakon toga će se, ovisno o epidemiološkoj situaciji u susjednim zemljama, cijepljenje provoditi ciljano na rizičnim područjima. Uspješna provedba programa ovisi o suradnji veterinarskih i lovačkih organizacija te informiranosti građana.

Bjesnoća je smrtonosna virusna bolest koja se može prenijeti sa životinja na ljude, a u Hrvatskoj su glavni prijenosnici bile crvene lisice. Zahvaljujući sustavnom provođenju oralnog cijepljenja od 2011., posljednji slučaj zabilježen je 2014. godine. Zbog uspješne kontrole bolesti, Europska komisija je 2021. dodijelila Hrvatskoj status zemlje slobodne od bjesnoće.

Mamci korišteni u akciji napravljeni su od smjese mirisa i okusa privlačnih divljim životinjama. Izgledom podsjećaju na tamnosmeđi kolačić, a u sredini sadrže kapsulu s cjepivom.