'Zapravo sam tu da vam prezentiram iskustvo jedne lokalne zajednice', naveo je Vjeran Piršić na današnjoj press konferenciji u organizaciji Općine Gradac koja se održala u Hotelu Sunce.
Odmah na početku naznačio je da će temu termoelektrane ipak ostaviti za večerašnju tribinu, te je press konferencija uz odazvane sudionike održana uglavnom u tonu drugih tematika koje su svojevrsna prijetnja za okoliš. Tako je Piršić podijelio iskustvo iz svoje lokalne zajednice koja je ipak ostvarila brojne pomake u smislu odupiranja štetnim projektima kao i prepoznatljivo djelovanje u vidu očuvanja okoliša. 'Svaki projekt je ispravan ukoliko čuva naše resurse i ukoliko rezultiraju koristi za lokalnu zajednicu', rekao je predsjednik udruge Eko Kvarner. Pri tom se nadovezao na neke postojeće, ali i ilustrativne primjere pojašnjavajući kako je na koncu važno da se udovolje oba kriterija, no po pitanju odupiranja štetnima, stavlja naglasak na alternativu.
Za razvoj je nužno odbaciti politiziranje lokalnih interesa
'Nije bit samo borba protiv lošeg projekta i nečega što javnost ne želi, potrebno je izraziti što se konkretno želi', kaže Piršić naglašavajući važnost alternativnog rješenja koje zajednica može ponuditi i koju bi uostalom trebala osmisliti. 'Tko vama uopće dirigira razvoj? Vi i nemate odgovor na to pitanje', kaže te nastavlja kako nema povjerenja u kratke i brze kampanje te da svaka kampanja mora biti fokusirana. Određene probleme koje potresaju dolinu Neretve i jug Dalmacije naziva građanskim, a ne političkim pitanjem, iako priznaje da politički tok utječe dosta i na formiranje interesa lokalne zajednice. Ujedno, otkriva recepturu na koji način se takvo djelovanje uspjelo na neki način suzbiti kod njih.
'Kod nas je bila jedna situacija gdje su dva gradska vijećnika digla ruku protiv odluke da Krčani budu oslobođeni plaćanja mostarine, a oba su bila delegirana iz jakih političkih opcija. Činjenica jest da su političke elite delegirane iz centrale. Mi smo zato stvarali lokalnu agendu koja je iznad političke i to nam je dalo osnovno usmjerenje', navodi Piršić, smatrajući kako lokalna samouprava ima najjaču ulogu u brojnim ključnim pitanjima, a ne država, zbog čega je kod njih i izražena fokusiranost na interese lokalne zajednice u kojima politiziranje ne mijenja tokove bitnih odluka.
Kako su na Sjevernom Jadranu riješili pitanje održivog gospodarenja otpadom
Jedan od primjera je svakako i način na koji su riješili svoju problematiku s odlaganjem otpada, a za koju se zainteresirao i donačelnik Općine Gradac Davor Andrijašević. Upravo je uputio upit Piršiću vezano za gospodarenje otpadom kao jedan od ključnih problema kojemu se u našim područjima još ne nalazi konkretno rješenje. 'Krk je daleko odmakao od nas u smislu progresa po tom pitanju, pa me interesira Vaše mišljenje, odnosno, iskustvo,što nas čeka kod odvajanja i odlaganja otpada koje će se provoditi u skladu s EU propisima kao i kod održivog gospodarenja otpadom', upitao je. 'Po našem iskustvu, slobodno bih rekao da prije svega trebate uvesti da se logika privatnog sektora uvede u vođenje lokalne zajednice. Mi smo to pitanje uspjeli riješiti i predstavljalo nam je veliki problem zbog prepunog odlagališta, a istovremeno smo bili protiv tadašnje državne strategije koja se zalagala za spalionice. Investicija je bila 35 milijuna i nas 115 vijećnika, osim jednog suzdržanog, bilo je za sprovođenje rješenja te problematike na način koji smo predložili i koji je i danas uostalom usklađen s EU. Bilo je tu grešaka u sprovođenju, no uspjeli smo', zaključuje Piršić čime su sigurno odmaknuli od svih ostalih hrvatskih krajeva po pitanju rješavanja problematike otpada
Jedna ekološka aktivistica s područja doline Neretve je istaknula brojne prednosti tog kraja, no i potencijale i resurse koji nisu iskorišteni, kao i ekološku problematiku doline. Smatra da je osnovni problem nedostatak edukacije ljudi zbog čega nemaju formiranu ekološku svijest, no naglašava i nedostatak infrastrukture za recikliranje otpada i njegovo adekvatno zbrinjavanje. Ujedno je povukla paralelu sa zbivanjima u BiH koja obiluje ilegalnim otpadima, samim tim i svojevrsnom ekološkom destrukcijom. 'Lokalna vlast štiti interese krupnog kapitala, a ne lokalne zajednice', istaknula je glavnu problematiku te upitala Piršića na koji način se može pristupiti istom.
'Vaši su resursi ovdje toliko sjajni, da mi je zlo', započeo je te naglasio važnost ekoproizvodnje smatrajući da je inače hrvatska tradicionalna poljoprivreda jako bliska njoj. Smatra da je tranzicija na ekoproizvodnju ključ korištenja potencijala doline Neretve. 'U Americi je pošizilo tržište 'Organic' kako bi se izbjegla GMO hrana', tvrdi. Po pitanju otpada, smatra da su tehnologija i edukacija nužne kako bi se adekvatno riješilo njegovo zbrinjavanje. Na kraju je nadodao kako se s puno malih projekata mogu napraviti veliki koraci u razvoju i optimalnom korištenju potencijala u dolini Neretve. 'Pokušajte s malim akumulacijama vode kojima ćete izvlačiti kišnicu. Pokušajte sami s eko proizvodnjom', savjetuje Piršić te kaže kako se takve male stvari mogu inicirati samostalno, a zbog njih se ne trebaju čekati veliki projekti koji bi to sve ostvarili, aludirajući pritom i na spomenuti BEPO projekt koji zaokuplja širu javnost posljednjih dana.
'Lokalna zajednica vam sa samo 1.500 kn primjerice može dati bonuse svakome tko skuplja vodu', jednostavno se izrazio ukazujući na poantu kako se puno toga može riješiti na nižem lokalnom nivou, s minimalnim ulaganjima.
Jug Dalamcije, posebice dolina Nerteve poptpuno su razjedinjeni
Na press konferenciji se oglasio i Stipe Miličić, vlasnik hotela Marko Polo u Gradcu koji je pak ukazao na problem razjedinjenosti juga Dalmacije, pogotovo doline Neretve. 'Kako u ovim južnim podnebljima gdje je politički interes pao na najniže grane, skupiti ljude i ostvariti inicijative o kojima govorite?', upitao je gosta te se osvrnuo na tužnu činjenicu da su i brojne ekološke udruge danas instrumenti političkih interesa. 'Kako da se u takvim okolnostima ujedinimo i budemo konkretniji i efikasniji, jer jedinstvo je nužno da bismo stvarali nove vrijednosti?', pita.
'Klasično civilno društvo mora biti proaktivno', kaže Piršić i sam naglašavajući politiziranost svih akcija zbog čega je kako kaže zamrznuo članstvo u jednoj političkoj opciji dok je predsjednik Udruge Eko Kvarner. No, najavljuje da će isto najvjerojatnije aktivirati u rujnu jer je teško danas dolaziti do ekoloških ciljeva bez izravnog utjecaja na državnu vlast.
Pločanin Sretan Medak, uputio je na činjenicu da je kod nas demokratski proces najproblematičniji, pozivajući se pritom i na primjer izgradnje Trafostanice u Pločama, na lokaciji protiv koje su se građani izjasnili svojim potpisima za referendum.
PR stručnjak Željko Erceg mu je na to rekao kako je taj problem lobistički, a ne stranački kako je izrazio građanin Ploča. 'Trafostanica je pravi simbol tog nedemokratskih procesa i neuvažavanja građana, i definitivno je stranački', zaključio je Medak. Piršić je pri tom opet naglasio kako se treba stvoriti lokalna agenda kako bi se ublažila ona politička koja dolazi iz centrala.
Je li izgubljena bitka za Plomin C?
Goran Rastočić, predsjednik Udruge Basket iz Gradca upitao je kratko: 'Zašto ste vi izgubili bitku oko termoelektrane Plomin C?'. 'Ta bitka nije izgubljena. Projekti su svi zaustavljeni', odgovorio je Piršić te naglasio kako studiju utjecaja na okoliš nisu mogli pobiti jer je došao nalog iz Zagreba da to mora proći. 'Moguće je da projekt krene zbog korupcije, jer ministar planira potpisati jako štetan ugovor za Hrvatsku jednako kao što je potpisan i za Plomin 2. 'Plomin C po meni pada, a može ga spasiti jedino štetan ugovor, primjerice da ministar pokloni Plomin 2', naznačava Piršić naglašavajući i s tim kako njihova borba nije još gotova.
Ana Musa je za kraj pozdravila kolegu i poručila još jednom da joj nitko ne može pripisivati političke interese. 'Ja jesam i županijska i gradska vijećnica, no nisam ni u jednoj stranci, ni SDP-u, ni HDZ-u. Dapače, ako baš žele znati, po prirodi sam više desničarka nego kako mi pripisuju često. No, želim poručiti da ćemo dobiti ovu bitku', zaključila je.
