test

PRORAČUN JE U DEBELOM MINUSU Umirovljenici traže novu pomoć države

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Patrik Macek/PIXSELL
Samo tri mjeseca uoči lokalnih izbora umirovljeničke stranke i udruge od vlade traže da umirovljenicima dodijeli covid-dodatak, jednokratno povećanje mirovina u rasponu od 50 do 150 eura, ovisno o visini primanja.

Zahtjev je, pokazuju računice, težak oko 1.1 milijardu kuna. Prema prijedlogu Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), kojem su se priklonile i ostale umirovljeničke stranke i udruge, umirovljenici čija mirovina iznosi do 2710 kuna, a to je najveći dio njih, dobili bi jednokratni dodatak od 150 eura, oni s mirovinom iznad 2710 kuna pa do 5000 kuna dobili bi dodatak od 100 eura, a samci čija se mirovina kreće u rasponu preko 5000 kuna pa do 7000 kuna dobili bi covid-dodatak od 50 eura, piše Index.

Veselko Gabričević: Umirovljenici su u koronakrizi jako loše prošli, imaju velike izdatke za maske, dezinficijense i jačanje imuniteta

Prijedlog je, objašnjava predsjednik HSU-a Veselko Gabričević, na tragu prakse drugih europskih zemalja. Od država u okruženju, napominje naš sugovornik, standard umirovljenika odlučile su financijski pomoći Slovenija, Srbija, Crna Gora, Kosovo i Mađarska, a slične su odluke donijele i druge europske zemlje, poput Njemačke. 

"Umirovljenici su u krizi izazvanoj pandemijom koronavirusa loše prošli jer imaju povećane troškove na ionako mala primanja. Moraju više novca izdvajati za kupnju voća, povrća, vitamina i vitaminskih dodataka kako bi ojačali imunitet, a iz svojih malih mirovina moraju kupovati još i maske i dezinficijense. Stoga im treba financijski pomoći, kao što su to napravile i druge zemlje, i tako održati potražnju, što je važno za ekonomiju", poručuje za Index Gabričević.

Druge zemlje u okruženju su pomogle umirovljenicima u koronakrizi

Ističe da je Slovenija umirovljenicima dala covid-dodatak od 50 do 300 eura, ovisno o visini mirovine. No, podsjeća i da je životni standard u Sloveniji viši nego u Hrvatskoj te da je prosječna mirovina u toj zemlji oko 780 eura (oko 5870 kuna). To je više nego dvostruko u odnosu na Hrvatsku, u kojoj je prosječna mirovina za prosinac prošle godine, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), iznosila nešto manje od 2567 kuna.   

Sličnim su mjerama održavanja životnog standarda umirovljeničke populacije u koronakrizi pribjegle i ostale zemlje. Primjerice, dodaje Gabričević, Srbija je u koronakrizi financijski pomogla svim punoljetnim građanima, dodijelivši im po 100 eura pomoći, a umirovljenici su dobili dodatnih 30 eura, neovisno o visini mirovine. Mađarska je, nastavlja, povećala mirovine, a od 2024. godine planira uvesti i 13. mirovinu. 

"Hrvatska je među rijetkim zemljama koje u koronakrizi nisu vodile posebnog računa o umirovljenicima", napominje Gabričević. 

Tajming podnošenja zahtjeva prilagođen je lokalnim izborima

Naš sugovornik ne isključuje ni mogućnost da umirovljeničke stranke i udruge i kasnije tijekom godine zatraže da se na sličan način ponovno pomogne umirovljeničkoj populaciji. Ipak, dodaje, sada je o tome još rano govoriti jer će sve ovisiti o epidemiološkoj situaciji i njenom utjecaju na ekonomiju.   

Na pitanje je li tajming postavljanja zahtjeva za takvim podebljavanjem mirovina vezan uz predstojeće lokalne izbore, Gabričević kratko odgovara da je on samo motiviran željom da se pomogne jednoj od najugroženijih društvenih skupina u zemlji. Ističe i da su umirovljeničke stranke i udruge i lani predlagale uvođenje covid-dodatka. Vjeruje i da će u razgovorima s vladom uspjeti postići dogovor te se nada da bi umirovljenici covid-dodatak mogli dobiti već u travnju, s mirovinama za ožujak.  

Ipak, u krugovima umirovljeničkih stranaka i udruga neslužbeno se može čuti da razdoblje pred izbore, premda oni bili i "samo" lokalni, smatraju idealnim za ostvarenje svojih zahtjeva. Toga su, čini se, svjesni i u vladi, iz koje stižu poruke da će razmotriti zahtjeve umirovljenika. 

U vladi kažu da su sve opcije otvorene, spremni su razmotriti covid-dodatak za umirovljenike

U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, doduše, nam nisu htjeli komentirati zahtjeve umirovljenika, no ovdje možemo podsjetiti na izjave koje je tijekom tjedna dao resorni ministar Josip Aladrović. On je mogućnost prihvaćanja umirovljeničkih zahtjeva povezao s predstojećim usklađivanjem mirovina, odnosno njihovom redovitom korekcijom koja se obavlja dva puta godišnje, a temelji se na rastu plaća i cijena u prethodnom razdoblju. 

No kako je koronakriza praktično zaustavila rast plaća i cijena, jasno da će rast mirovina ovoga puta biti vrlo mali, odnosno samo simboličan. Procjene koje se temelje na podacima državne statistike o rastu plaća i inflaciji govore o rastu prosječnih mirovina u ovoj rundi usklađivanja za, kako su izračunali u umirovljeničkim krugovima, samo oko 13 kuna. Na to upozorava i saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja. 

"Ako dođe do povećanja mirovina, to će biti doista minimalno, možda 10-ak kuna na prosječnu mirovinu. Istodobno, pandemija koronavirusa učinila je život umirovljenika kompliciranijim i skupljim i zato bi covid-dodatak umirovljenicima olakšao život", pojasnio je za Index Hrelja.

"U slučaju da indeksacija mirovina bude niža od one koju smo planirali a, prema svemu sudeći, ona će biti nešto niža, razgovarat ćemo o tom dodatku", poručio je u srijedu Aladrović. 

 

Popularni Članci