Dubrovački gradonačelnik Mato Franković dobio je poziv Državnog odvjetništva Republike Hrvatske zbog čega je ovoga tjedna morao poći u Pariz kako bi sudjelovao u postupku arbitraže između Republike Hrvatske i tvrtke Razvoj golf. Bila je to kratka informacija koju je on podijelio s javnosti podsjetivši tako na višemilijunske pravne postupke koji se vode protiv Republike Hrvatske zbog investicije na Srđu.

I doista, parafrazirajući jednog iskusnog dubrovačkog političara, arbitraža koja je pokrenuta zbog nerealiziranog projekta golfa na Srđu stoji kao Damoklov mač nad Hrvatskom. Brojke su vrtoglave  - jedan od odštetnih zahtjeva iznosi 123 milijuna eura. Proces je pokrenut 2017. godine od strane tvrtki Elitech B.V. i Razvoj Golf na ICSID-u (International Centre for Settlement of Investment Disputes) sa sjedištem u Washingtonu. Investitori su objasnili kako je zahtjev podnesen s ciljem "osiguranja investicije i uloženih sredstava u projektu na Srđu". Razvoj Golf je smatrao kako je njihov projekt "totalno blokiran" te da su poništene već izdane dozvole, a najveći propusti prema njihovom mišljenju bili su oni od administrativnih državnih tijela za koje su smatrali kako nisu ispravljeni. Pozvali su se na bilateralni ugovor s Nizozemskom budući da je Elitech investicijsko društvo sa sjedištem u Nizozemskoj, a Razvoj Golf d.o.o. projektno društvo u Republici Hrvatskoj. 

Dvije arbitraže

Prokurist tvrtke Razvoj Golf Ivan Kusalić u javnosti je govorio o naknadi za stotine milijuna dolara koje su prema njihovim riječima izgubili. On je početkom 2017. godine isticao kako su dosadašnja dokumentirana ulaganja bila nešto manja od milijardu kuna, a dodavala se i vrijednost planiranih budućih ulaganja. U konačnici, Razvoj Golf očekuje kako bi brojka trebala dosegnuti minimalno oko 500 milijuna eura odnosno oko 3,75 milijarde kuna.

Protivnici gradnje na Srđu smatraju kako je drugi postupak arbitraže uslijedio nakon što je Europski sud proglasio nezakonitim arbitražu između država članica EU, Hrvatske i Nizozemske, pa je investitor Frenkel ovaj put tužio temeljem sporazuma između Hrvatske i Izraela. Pretpostavlja se da je riječ o istim iznosima kao i u prvom postupku, pola milijarde eura.

Prošle godine su Srđ je naš i Zelena akcija prvi  izvjestili o tom arbitražnom postupku koji je investitor osobno pokrenuo protiv Republike Hrvatske. "Kada je bilo izgledno da od hrvatskih građana neće dobiti 500 milijuna eura, pokrenuli su još jedan arbitražni postupak", kazao je prošle godine Enes Ćerimagić iz Zelene akcije. 

Srđ je naš i Zelena akcija najglasniji su dugogodišnji protivnici golfa na Srđu, a sam projekt postao je  generacijski problem. Nemoguće je praktički izbrojati koliko pravosudnih procesa vodi investitor da bi ostvario ono što je prvotno zamislio. U početku je to bio ambiciozan atraktivan projekt u okviru kojega su se spominjali sportski sadržaj, hotelski kapaciteti, luksuzne vile, zeleni travnjaci… Zapravo sve od navedenog je bilo u planu, no od samog početka sporan je bio obuhvat. 

Riječ je o velikoj površini od 310 Ha zbog čega od prvog dana uz sebe veže epitet ''megalomanski''projekt. 

Početkom dvijetisućitih donesen je Prostorni plan Grada Dubrovnika prema kojemu je područje jednog dijela Srđa namijenjeno sportsko-rekreacijskim sadržajima. S promjenama oko pratećih sadržaja i gradnje smještajnih kapaciteta mijenjala su se i imena zainteresiranih investitora. U svibnju 2004. godine većinski vlasnik u tvrtki Golf park Dubrovnik Srđ bio je Braslav Turčić koji tri godine kasnije projekt prodaje tvrtki Razvoj golf, odnosno Aaronu Frenkelu. U međuvremenu, obuhvat područja povećava se sa sto na 310 hektara, golf se proglašava projektom od izvanrednog interesa za Hrvatsku, šire se smještajni kapaciteti, a uz sve to raste negodovanje dijela građana. 

Nikad ne dolazi do revizije prostornih planova, tvrtka Razvoj Golf nastavlja kupovati zemljište na Srđu, dobivaju i koncesiju na tvrđavu Imperijal, javne rasprave i tribine postaju sve žustrije, a 2013. godine organizira se i prvi referendum u Hrvatskoj na inicijativu Srđ je naš upravo o golfu. Tad već kreću priče o odšteti kroz tužbe koje bi investitor pokrenuo protiv Republike Hrvatske, a zavrzlame oko golfa se ističu kao primjer nepovoljne investicijske klime. Referendum u konačnici nije uspio jer se nije odazvao dovoljan broj birača sukladno zakonu. 

Podizanje tužbi, traženje ocjena ustavnosti i zakonitosti, izmjene i dopune PPU-a, procjene utjecaja na okoliš uz stalna politička previranja obilježile su iduće godine. Upravni sud u Splitu 2017. godine je poništio lokacijsku dozvolu za projekt golf resorta na Srđu , dok je Ugovor o koncesiji tvrđave Imperijal raskinut odlukom Gradskog vijeća 2020. godine. Upravo navedene dvije godine bile su prekretnice da investitor posegne za arbitražnim postupcima.

Neizvjestan ishod

Kakvu će presudu donijeti arbitražni sud? Hoće li Hrvatska morati isplatiti vrtoglavi iznos odštete od 500 milijuna eura? Stvari još uvijek nisu gotove, no prema saznanjima Enesa Ćerimagića iz Zelene akcije sve bi trebalo biti poznato iduće godine.

„Teško je prognozirati s obzirom na to da je postupak tajan. Mi smo se kao Zelena akcija uključili u postupak kao prijatelji suda i oni su nam to dopustili, međutim nemamo nikakvih uvida u spise samog predmeta tako da smo 'na slijepo' pisali podnesak sudu. Koncentrirali smo se na to da pokažemo kako se u ovom slučaju radi o legitimnoj odluci suda u Splitu koji je prihvatio rješenje kao nezakonito referirajući se na dokumentaciju koja je bila dostupna u spisu. Željeli smo dokazati europskom zakonodavstvu kako je presuda bila očekivana s obzirom na brojne nepravilnosti koje su bile u Studiji utjecaja na okoliš“, objasnio je Ćerimagić. On smatra kako arbitražni postupci koje je pokrenuo investitor imaju za cilj spasiti što se spasiti da.

Ćerimagić za odgovorne oko ove pravosudne trakavice drži političare.

„Oni su donosili odluke protivne hrvatskim sudovima koji su ih proglašavali nezakonitim. Iz medijskih napisa naslućujemo kako investitor tvrdi da je sud arbitrarno postupao te im je svojevoljno oduzeo dozvole koje su inače izdane u nezakonitom postupku. Žele dokazati kako je država imala nekog utjecaja. Međutim, država je cijelo vrijeme izdavala dozvole za taj projekt, postupke je vodila traljavo što je išlo u korist investitoru i uopće nije bilo neočekivano da sud reagira na nepravilnosti i poništi takva rješenja“, kazao je Ćerimagić. 

Golf je bio dobra ideja

 „Ako išta bude utjecalo na to da Hrvatska prođe loše, bit će to neodgovorne odluke političara da se ne drže zakona nego pokušavaju ulagivati i dodvoravati investitorima“, mišljenje je Enesa Ćerimagića iz Zelene akcije.

Za razliku od pravnika Zelene akcije, bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić smatra kako se projekt golfa na Srđu trebao realizirati. Vlahušić je prije nekoliko godina bio svjedok te dao iskaz DORH-u koji je važan za postupak arbitraže.

„Nitko ne zna kakav će biti ishod ovog postupka, ali nadam se kako će biti povoljno za Hrvatsku. Ako su svi svjedoci, uključujući i mene, svjedočili u korist Hrvatske, onda bi moglo biti dobro“, smatra Vlahušić.

Bivši gradonačelnik zastupa stav kako je golf na Srđu dobra ideja.

„Donijeli smo UPU većinom glasova u Gradskom vijeću, država je izdala lokacijsku dozvolu, Ministarstvo kulture je dalo suglasnost za tvrđavu Imperial, UNESCO je prihvatio projekt, dvije vlade su mu dale suglasnost, prošao je sve ekološke studije... Ne znam zašto Razvoj Golf nije krenuo s realizacijom. Oni su sukladno lokacijskoj dozvoli trebali uplatiti u proračun 200 milijuna kuna dok su obveze Grada trebale biti višestruko manje. Kakav god bio pravorijek, zemljište od 300 hektara će i dalje biti u vlasništvu gospodina Frenkela jer ga je on kupio po važećim planovima gdje je predviđen golf. U cijeloj toj priči je puno politizacije, a premalo konkretnoga; puno laži, a premalo istine“, zaključio je za Dubrovački dnevnik Andro Vlahušić.

Razvoj golf tužio Grad Dubrovnik jer su im prodali državno zemljište 

Prošle godine Razvoj golf je tužio Grad Dubrovnik zbog prodaje dvije čestice zemlje na Srđu 11 godina ranije, a za koje se nakon završetka sudskog spora kojega je pokrenula Republika Hrvatska uspostavilo kako su bile u vlasništvu Države, a ne Grada. Vrijednost predmeta spora je nešto više od 2,7 milijuna kuna. 

U tužbi stoji kako je tvrtka Razvoj golf d.o.o. u dobroj vjeri te postupajući s povjerenjem u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga u kojima je na dan sklapanja ugovora tuženik bio uknjižen kao vlasnik, uknjižio pravo vlasništva temeljem Ugovora na svoje ime te platio porez, a za nekretninu zbog koje je četiri mjeseca kasnije Republika Hrvatska tužila Razvoj golf te Grad Dubrovnik radi upisa prava vlasništva te radi predaje u posjed.

Inače, ugovor o kupoprodaji spornih nekretnina zaključen je 5. svibnja 2009. na temelju javnog nadmetanja za prodaju nekretnina od 8. prosinca 2008. godine, a koje je Grad Dubrovnik objavio i u Narodnim novinama. Za dvije čestice zemljišta, jednu od 26033 kvadrata i drugu od 21008 kvadrata Gradu je isplaćena kupoprodajna cijena od 2.603.888.60 kuna. Na ovu je kupoprodaju Razvoj golf platio porez na promet nekretninama u iznosu od 130.194.13 kuna temeljem poreznog rješenja.

Republika Hrvatska je 22. rujna 2009. godine, četiri mjeseca kasnije, zastupana po Županijskom državnom odvjetništvu podnijela tužbu protiv Razvoj golfa i Grada Dubrovnika  radi upisa prava vlasništva Republike Hrvatske na predmetnim nekretninama i radi predaje u posjed čestica koje je Grad prodao privatnoj tvrtki iako nisu bile gradsko vlasništvo. 

Tvrđava Imperijal vraćena je Gradu

Prošle godine Gradsko vijeće Grada Dubrovnika prihvatilo je odluku o utvrđenju raskida Ugovora o koncesiji tvrđave Imperijal, zaključenog između Grada Dubrovnika i Razvoj Golf d.o.o. 25. ožujka 2009. godine. Iz tvrtke Razvoj golf tada su poručili kako su neugodno iznenađeni odlukom Gradskog vijeća. Oni smatraju kako su ispunili sve obveze i da je odluka o raskidu protupravna i neutemeljena. Tada su najavili pravne korake i upozorili na arbitražu. 

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković tada je poručio kako su se konzultirali s pravnicima, te da odluka neće utjecati na arbitražu. ''Sam natječaj za koncesiju tvrđave Imperijal nema ama baš nikakve direktne veze s projektom Razvoj golfa'', kazao je prošle godine dubrovački gradonačelnik Mato Franković.