Meteoalarm u Hrvatskoj je uveden 2009. godine, izdaje se zbog različitih vremenskih nepogoda, od toplinskih i hladnih valova pa do velikih količina kiše. Ravnateljica DHMZ-a, Branka Ivančan Picek, za N1 je komentirala sve jača nevremena u Hrvatskoj i sve veća temperaturna odstupanja. Poručila je i kako upozorenja uvijek treba shvaćati ozbiljno jer su objavljena s razlogom i pokrićem. 

"Moramo znati što su prognoze, to su predviđanja vremena i ne znači da će se ono stvarno dogoditi. Bilo je situacija da izdamo crveni alarm, a da se ništa nije dogodilo. No kada vidimo da postoji opasnost bolje je izdati upozorenje nego ne upozoriti pa da dođe do problema. Sva ta komunikacija je usklađena sa susjednim zemljama”, rekla je.

Dotaknula se i sustava SRUUK koji nije poslao upozorenje uoči velike oluje u Zagrebu. “Prst na gumbu drži Ravnateljstvo civilne zaštite. Tu su upozorenje za poplave, požare, ali i nevremena. DHMZ će donositi odluku o potrebi da se stanovništvo upozori SMS porukama na određeno opasno vremensko stanje. Odluku donosi prognostička služba, no bit će i jedan naš mali stožer, a konačnu odluku donosi ravnatelj DHMZ-a. To bi trebalo profunkcionirati u kolovozu”, otkrila je Ivančan Picek i napomenula da neće ići upozorenja za toplinske valove jer oni traju dugo.

Što se tiče superćelijiskih oluja kaže da se vrijeme stabilizira, ali da do nedjelje može biti lokalnih i grmljavinskih pljuskova, ali ne onakve kakve su bile u prošlom tjednu. “Naše sezonske prognoze pokazuju za lipanj, srpanj i kolovoz da će ljeto biti toplije od prosjeka. Prognoze su pokazivale nestabilan lipanj i srpanj, što se i obistinilo. S velikom vjerojatnošću bih rekla da nam kolovoz nosi toplo vrijeme i nastavak ljeta te manja mogućnost nestabilnog vremena”, otkrila je.

Komentirala je i teorije zavjere. “Mislim da nam te teorije ne bi trebale. Vremenskih nepogoda je bilo i u prošlosti. Ljudi su se prepali, pogotovo u srijedu u Zagrebu, nastradalo je i troje građana. Ali treba reći da otkad postoje mjerenja oluja takvih intenziteta nije bilo od 19. stoljeća. Ima izoliranih slučajeva, ali ova je bila karakteristična po svojim dimenzijama i da je izuzetno brzo prošla našim krajevima hraneći se toplim zrakom. Naš uređaj za mjerenje udara vjetra u Slavoniji je uništen. Izmjerio je brzinu od 180 km/h, što je maksimalna, nakon toga mi više nismo imali podataka”, napomenula je.

Ustvrdila je da je to bila prirodna pojava koja se može objasniti s dugotrajnim vrućim toplim vremenom nad gotovo cijelim Sredozemljem. “To je veliki rezervoar i izvor vlage koji pogoduju ovakvim oblacima”, zaključila je.