Antigenski testovi izravno otkrivaju određene karakteristične komponente virusa - antigene specifične za virus. To su proteini koji se mogu nalaziti na površini virusa, na ovojnici, (envelopi) ili to može biti protein nukleokapside, proteinskog omotača koji štiti virusni genom, piše Index. 

Za testove je ključno da je antigen specifičan za virus SARS-CoV-2 kako ga se ne bi zamijenilo s drugim srodnim viusima iz skupine koronavirusa.

Antigenski virusi, baš kao i PCR testovi, prepoznaju prisutnost virusa za razliku od seroloških testova koji prepoznaju protutijela koja je stvorio organizam kao reakciju na virus.

Virologinja s Medicinskog fakulteta u Rijeci, dr. sc. Vanda Juranić Lisnić, kaže da je problem u tome što se antigenski testovi ne temelje na umnožavanju genskog materijala kao što je to slučaj kod PCR testova.

"U PCR testiranjima može se otkriti čak i mala količina virusa jer se genski materijal iz uzetog uzorka, ovisno o testu, umnaža u 30 do 40 ciklusa amplifikacije pa tako od svega par molekula RNA nakon provedenog qPCR testa imate milijarde molekula koje je lagano detektirati. Doduše, taj postupak traje i to je mana qPCR testiranja", kaže Juranić Lisnić.

Dr. sc. Irena Tabain, voditeljica Odjela za izravnu virološku dijagnostiku, kaže da je od trenutka kada se uzorak nanese na kazeticu do očitanja brzih antigenskih testova potrebno 15-ak minuta.

"No na to treba dodati još pripremu uzorka i konačnu pripremu nalaza kako bi netko tko je očitao test osobi mogao izdati nalaz koji će ukazivati je li osoba pozitivna ili negativna. Uz negativan nalaz potrebna je ograda, odnosno provjera PCR-om", kaže Tabain.

Zbog slabije osjetljivosti antigenski testovi mogu se koristiti samo kada netko već ima simptome, primjerice kada ga boli grlo, kada kašlje i ima temperaturu pa je za očekivati da ima dovoljnu količinu virusa koja će biti detektabilna antigenskim testom. Ako još pritom izgubi osjet mirisa, vjerojatno će imati dovoljno virusa da test bude pozitivan, čime se može potvrditi covid-19, a isključiti gripa ili prehlada.

"Pozitivan antigenski test bit će vrlo sigurna potvrda da je netko zaražen, no negativan nalaz neće biti potvrda da nije. Dakle, ako je takav čovjek sa simptomima negativan, još uvijek će se morati raditi PCR. Antigenski test to za sada ne može obaviti jer nema dio procesa u kojem se signal pojačava. U PCR testu može se otkriti potvrda prisutnosti virusa čak i ako se u uzorku nalazi samo nekoliko molekula. Treba imati na umu da je virus SARS-CoV-2 vrlo malen. Promjer mu je samo 100 nanometara, odnosno 1/10.000.000 metara", kaže Juranić Lisnić.

Antigenski testovi rade se tako da se uzme malo sline iz usta ili iz obrisak nazofarinksa.

Budući da su brzo gotovi, njihova funkcija u zdravstvenom ili obrazovnom sustavu mogla bi biti da se osobe koje imaju simptome brzo detektiraju i izoliraju.

Mogli bi se također koristiti u hitnoj pomoći kako bi se odmah znalo je li pacijent bolestan što bi podrazumijevalo da treba voditi računa o zaštiti medicinskih djelatnika i drugih pacijenata. Trenutno djelatnici hitne pomoći imaju puno problema zbog toga što dugo moraju čekati na nalaze.

Projekt testiranja koji je u utorak krenuo u Hrvatskoj za sada je pilot-test. Ideja je da se među osobama koje su simptomatske i koje dolaze na testiranje biraju one kojima će se napraviti antigenski test. Ako je test pozitivan, što se pokazuje karakterističnom bojom, on se proglašava pozitivnim, a ako je negativan, mora ići na PCR.

Bilo je najava da bi testovi uskoro mogli biti dostupni i uz plaćanje, no za sada Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje još nije izašao s cijenom.

„Nabavna cijena južnokorejskog testa je negdje oko 10 eura. To pak znači da bi se trošak testiranja, koje se trenutno radi isključivo PCR-om, mogao smanjiti. Imamo neke najave HZZO-a da bi cijena testova mogla biti slična, oko 100 kn, što znači da će naš rad biti besplatan. Vjerojatno cijena ovisi o tome koliko ih se nabavlja. Ovih testova bi na tržištu trebalo biti dovoljno. Problem je što se kod nas testovi ne nabavljaju centraliziranom nabavom, pa je teško reći hoće li svi za koje se različite institucije odluče biti jednako kvalitetni“, kaže Tabain.

Cijeli tekst pročitajte OVDJE.