Sporni kolektivni ugovor potpisala je 27. listopada 2011. tehnička Vlada, odnosno ministar Darko Milinović koji je tada bio na odlasku, a u potpunosti se počeo primjenjivati 1. siječnja ove godine. U samo prvih šest mjeseci ove godine iz osiromašenog zdravstvenog sustava istisnuo je 420 milijuna kuna.

Kolektivni ugovor dospio je na Općinski sud nakon što je Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske tužio državu zbog sumnje da pregovori s tadašnjim ministrom Darkom Milinovićem nisu vođeni u dobroj vjeri.

Županijski sud srušio je Kolektivni ugovor jer “prethodno nije bio sklopljen sporazum svih sindikata o sastavu pregovaračkog odbora niti je, u takvoj situaciji, o njegovu broju i sastavu odlučilo Gospodarsko-socijalno vijeće”.

“Utvrđeno je da se radilo o postupanju protivnom prisilnom potpisu koje je dovelo do ništetnosti takvog kolektivnog ugovora”, stoji u presudi.

Nakon prvostupanjske presude Općinskog suda, u spor su se kao umiješači (protivnici ukidanja kolektivnog ugovora) javili Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara - tehničara, Sindikat zdravstva i Hrvatski liječnički sindikat. No, Županijski sud je njihovu žalbu odbacio kao neosnovanu.

Za funkcioniranje sustava najsporniji dio Kolektivnog ugovora odnosio se na dodatke na plaće, odnosno obračun dežurstava i pripravnosti. Kolektivni ugovor ih je obračunavao kao prekovremeni sat te je svaki sat dežurstva ili pripravnosti bio skuplji za čak 50 posto nego prije.

I u Ministarstvu zdravlja više puta su rekli kako taj novac nemaju te da će stvoriti nove dugove. Bolnički limiti koji bi trebali biti dostatni za kompletno poslovanje bolnice posljednjih šest mjeseci odlazili su gotovo isključivo na plaće, a u pojedinim bolnicama izdaci za plaće bili su veći od novca koji su dobivali od HZZO-a.

Sada, kada je Kolektivni ugovor proglašen ništetnim, postavlja se pitanje tko će i kako podmiriti 420 milijuna kuna koji su do sada isplaćeni.

Izvor: jutarnji.hr