Godinama su se poslodavci žalili da im nedostaje radne snage te zazivali uvoz stranih radnika. Godinama se država tome odupirala tvrdeći da nema govora o tome dok je stopa nezaposlenosti u zemlji visoka. Međutim, danas je situacija bitno drugačija. Hrvatskoj, naime, kronično nedostaje radnika, što je scenarij koji je samo do prije nekoliko godina bio nezamisliv, piše Net.hr.

Samo u prvih šest mjeseci ove godine broj izdanih dozvola za strance 50 posto je veći u odnosu na isto razdoblje prošle godine, odnosno izdano je 91.600 dozvola za boravak i rad stranih radnika u Hrvatskoj u odnosu na njih 124.121 u cijeloj 2022. godini.

Najveći broj dozvola je, prema podacima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), izdano za rad u sektorima graditeljstva, turizma i ugostiteljstva, industrije, prometa, trgovine. Strani radnici u najvećoj mjeri dolaze iz Bosne i Hercegovine, zatim Srbije, Nepala, Sjeverne Makedonije, Indije i Kosova.

Međutim, sve to nije dovoljno. Prema procjenama poslodavaca, treba nam još 35.000 stranih radnika.

Prošle je godine za rad u turizmu i ugostiteljstvu bilo izdano 32.306 dozvola, a samo do kraja srpnja ove godine već je izdano 35.460 dozvola. Najviše se traže kuhari, sobarice, konobari, barmeni, spremačice, slastičari, pomoćni kuhari i konobari, serviri, vrtlari, animatori.

"Manjak radne snage ubrzava i rast primanja pa su prosječna i medijalna plaća u Hrvatskoj porasle više od 20 posto u posljednjih dvije i pol godine" napominju u HUP-u za Net.hr.

S druge strane, pogleda li se trenutna struktura nezaposlenih na HZZ-u, podaci pokazuju da ih najviše ima u djelatnostima prerađivačke industrije, trgovini na veliko i malo, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, javnoj upravi te građevinarstvu. Odnosno, da ima dosta preklapanja upravo sa strukturom zanimanja u kojima se mahom zapošljavaju stranci.

Da na tržištu, unatoč strancima, ima prostora i za domaće radnike, slažu se i u HUP-u koji se zalaže za fleksibilnije reguliranje privremenih i povremenih poslova.

"Time bi se omogućilo legalno zapošljavanje kod pojačanih potreba tijekom organizacije raznih manifestacija i evenata i tijekom vikend smjena gostiju i sl.", navode u HUP-u, upozoravajući da u Hrvatskoj postoji nedostatak radne snage i u industrijama koje zapošljavanju VSS radnike pa kao primjer navode ICT industriju u kojoj će, prema procjenama, Hrvatskoj do 2032. trebati oko 110.000 ICT profesionalaca, a trenutno ih imamo svega 63.400, dok ih godišnje diplomira nešto manje od 1800.

U HZZ-u naglašavaju da kroz mjere zapošljavanja, osposobljavanje na radnom mjestu i mjere očuvanja radnih mjesta za sezonske radnike nastoje poticati poslodavce da potrebe za radnicima zadovolje upravo osobama iz evidencije HZZ-a.