Listu objavljuje i ažurira nadležno Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, a prema zadnjim podacima, na njoj se do sada našlo 576 tvrtki. I to ne samo mikro i malih poduzetnika, koji uglavnom dominiraju, ima na listi i velikih, poznatih poduzeća kod kojih su inspektori zatekli neprijavljene radnike. S liste je u međuvremenu i pobrisan jedan manji broj tvrtki, uglavnom zbog likvidacije i brisanja iz sudskog registra.

Najvećim dijelom na crnoj listi su tvrtke iz dva sektora, turističkog – iz kojeg dolazi gotovo 250 poduzeća i obrta – te građevinskog, kojemu pripada više od 130 poduzetnika na listi. Iz redova onih koji se bave nekim oblikom proizvodnje inspektori su na nepopularnu listu upisali 50-ak poduzetnika, iz sektora trgovine njih 25, a na toj razini je i broj poduzetnika koji se bave prijevozom.

Na listi su zastupljene doista sve djelatnosti, od igara na sreću, konzaltinga, knjigovodstvenih servisa, arhitektonskih ureda do organiziranja vjenčanja, čišćenja, staračkih domova, poljoprivrede… U oko upada prilično velik broj poduzeća registriranih za obavljanje poslova posredovanja u zapošljavanju, privremenog zapošljavanja i ustupanja radnika. Takvih je tvrtki na crnoj listi čak 12. Neke od njih imaju i veći broj zaposlenih ili, pak, sestrinske tvrtke koje se bave istim poslovima. 

Poslodavci na crnoj listi ostaju šest godina nakon upisa, osim ako u međuvremenu pravomoćno ne ospore rješenje inspektora. Sam upis, inače, provodi se u roku od osam dana od obavljenog nadzora, piše Poslovni dnevnik.