"Savjetovani su pravni stručnjaci iz zrakoplovstva, okupili smo hrvatske i njemačke odvjetnike i podnosimo tužbu za naše ukupno ulaganje od 22,5 milijuna eura", rekao je za Poslovni dnevnik Klaus-Dieter Martin, direktor tvrtke. "Ispostavilo se da nalazi CCAA nisu bili opravdani ni na koji način, a to nije samo moje mišljenje već mišljenje desetero stručnjaka za zrakoplovstvo u Hrvatskoj i Europi, uključujući i sudske vještake. Nekoliko hrvatskih stručnjaka za zrakoplovstvo pod prisegom je dalo mišljenja da je inspekcija CCAA bila pogrešna, prekomjerna i arbitrarna. Dokaz da su naši zrakoplovi bili ispravni je i taj što smo ponovno počeli letjeti tri tjedna nakon što nam je CCAA pogrešno oduzela licencu za održavanje. Licence i dozvole odobrene su nam jer smo ispunili sve zahtjeve, no financijski gubitak zbog prizemljenja cijele flote usred sezone tada je već dosegao milijune eura", objašnjava Martin zašto nastavak rada kompanije više nije bio moguć.

Agenciji su sve dozvole vraćene. Martin da je datum inspekcije i zatvaranje ECA-e namjerno tempiran u visokoj sezoni, ne bi li kompaniji izazvao što više štete. Nakon prizemljenja flote njemački dioničari još su dali ECA-i  1,3 milijun eura da isplati plaće hrvatskih radnika, da bi potom zaustavili sve letove. "Oni više nisu spremni ulagati u Hrvatsku niti pokrivati gubitke za koje je kriva CCAA. Nakon prizemljenja strpljivo sam čekao mišljenja stručnjaka i tek sam tada ministru prometa Olegu Butkoviću podnio pritužbu na stručnost nadležnih. Međutim, Ministarstvo je proslijedilo moje pismo u CCAA, nakon čega je ravnatelj te agencije protiv mene podnio kaznenu prijavu zbog klevete... Na žalost, CCAA ne uvažava mišljena sudskih vještaka i potkopava hrvatski pravni sustav. Mojem osoblju se bilo prijetilo, sudski vještak je primio anonimnu prijetnju, a pojedini su mediji bili plaćeni kako bi objavili tekstove protiv kompanije i mene", navodi Martin.

Kaže da je ECA "obavljala samo linijsko, odnosno dnevno održavanje i servisiranje zrakoplova a što su radili kanadski inženjeri s više od 30 godina iskustva na hidroavionima. Bazno, veliko održavanje obavljao je RUAG, švicarska zrakoplovna tvrtka s više od 7.000 zaposlenika. RUAG je potvrdio da ne vide razlog za prizemljenje, jer su zrakoplovi u općem dobrom stanju". Na pitanje da li je u svom projektu, kojim se intenzivno bavi već godinama, imao podršku vlade RH, Martin otvoreno kaže - "da premijer Zoran Milanović nije podržao projekt, ECA ne bi dobila koncesiju u splitskoj luci, zbog tadašnjeg ravnatelja Lučke uprave Split Milana Blaževskog i gradonačelnika Ive Baldasara. Gradonačelnik je tada rekao našem investicijskom timu da moramo platiti cjelokupno ponovno planiranje splitske rive, odnosno između 50.000 i 100.000 eura, što smo odbili učiniti.

A Blaževski je tražio dodatno plaćanje pristajanja hidroaviona na našim vlastitim pontonima u luci na koncesijskom području za koje se već plaća naknada. Od nove Vlade ECA nikada nije dobila nikakvu podršku. Nakon prizemljenja naših aviona uzaludno sam tražio sam sastanak s ministrom prometa i premijerom, nisu se htjeli naći sa mnom iako smo uložili 22,5 milijuna eura i zaposlili preko 150 ljudi. A u nekim je slučajevima niža administracija neizravno zapriječila projekt, a razlozi su dobro poznati", upozorava Martin na poduzetničke probleme. U medijima je ovih dana izašla priča anonimnog stručnjaka za zrakoplovstvo koji tvrdi da se u projekt ECA ušlo s premalo novaca, a navodi se i kako cijena putničke karte nije bila ekonomski opravdana, piše Poslovni dnevnik.

"Profitabilnost doduše nije postignuta u očekivanom vremenu, jer je uglavnom čekalo godinama na dobivanje koncesije za hidroavionsko pristanište za ponton za prihvat i otpremu putnika. ECA je lani imala infrastrukturu od 11 hidroavionskih pristaništa u lukama u Hrvatskoj.  Tvrtka bi postala profitabilna u iduće dvije godine. Imali smo vrlo solidne, uglavnom njemačke investitore koji su vjerovali u projekt i financirali su ga vlastitim kapitalom, bez ijednog centa bankarskog kredita. Financijsko vođenje projekta radila je tvrtka za financijsko savjetovanje koja  je dvije godine zaredom proglašena najboljom u Njemačkoj. Transportirali smo do 600 putnika dnevno na 60-tak letova uz cijenu karte u prosjeku 80 do 90 eura, pa nije teško izračunati ljetni dohodak", poručuje Martin.

Na pitanje koliko je istine u špekulaciji da tvrtku ECA želi kupiti crnogorski Airways, Martin odgovara - "koliko znamo, pod tim imenom postoji arapsko-australsko investicijsko društvo iz Crne Gore koje je željelo preuzeti ECA-u, no to je više bio lažni pokušaj da se dobiju koncesije. Ako Hrvatska misli da su u budućnosti arapski investitori bolji partneri za ulaganja od njemačkih investitora onda im želim svu sreću. Koliko znam, ta tvrtki je u Crnoj Gori imala dozvolu koja je povlačena nekoliko puta, imaju jednu Cessnu 172 i jedan helikopter". 

Postupili u okviru zakona
Komentar zamjerki čelnika ECA Poslovni dnevnik dobio je u Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo (CCAA). "Smatramo kako je ovo još jedan u nizu pokušaja obmanjivanja javnosti gospodina Martina koji putem medija vrši pritisak na Agenciju i sudove pred kojima se vode postupci. Na ovaj način pokušava prebaciti odgovornost za loše poslovanje i gubitke ECA na Agenciju. Naglašavano da smo u slučaju ECA postupali u okviru svoje nadležnosti i poduzeli smo sve mjere utemeljene na Zakonu i Uredbama EU u cilju zaštite sigurnosti zračnog prometa, a što je i primarna zadaća  Agencije", stoji u odgovoru koji potpisuje Eduard Šoštarić, glasnogovornik CCAA.