Plan je da se nove odredbe počnu primjenjivati od 1. srpnja. Riječ je o tri skupine umirovljenika. Prvu čini 160 tisuća korisnika radničkih invalidskih mirovina čije će se mirovine povećati 10 posto, a u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava kažu da će primiti 46 eura više. Druga skupina dobitnika bit će 121 tisuća korisnika prijevremenih mirovina starijih od 70 godina čija će primanja porasti za prosječnih 55 eura, koliko im je mirovina umanjena zbog penalizacije, te na kraju, 3 posto izvanredne povišice može očekivati 324 tisuće korisnika najnižih mirovina. To su ljudi koji su tokom radnog vijeka primali niske plaće ili su plaćali doprinose na minimalne osnovice, pa su im mirovine male. Ovo će biti treći put da Plenkovićeva vlada izvanredno povećava najniže mirovine za po 3 posto, u odnosu na sve druge radničke umirovljenike čija su primanja bila oko i iznad prosječnih te su plaćali osjetno veće mirovinske doprinose. Kategorija umirovljenika s najnižim mirovinama postala je najbrže rastuća kategorija umirovljenika i dosadašnjim tempom povećanja do 2030. bi mogli imati svakog trećeg umirovljenika u toj kategoriji. Kandidati za takvu mirovinu su radnici s dugogodišnjim primanjima do i oko 90 posto državnog prosjeka, a takvi su sada većina.

Ljudi koji imaju najviše staža, dugo su radili te su plaćali najveće doprinose mogu računati na povećanje postojećih primanja na temelju redovnog usklađivanja mirovina te kroz trajni dodatak na mirovinu. Taj će dodatak donekle nagraditi dulji rad jer će se vezati uz godine rada, no ne i uz prethodna primanja. Osoba koja je radila 40 godina dobila bi dvostruko više od osobe koja je radila 20 godina. Sadašnji jednokratni dodaci ovise o iznosu mirovine i država ne gleda koliko je netko dugo radio. U prezentaciji koju je ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Melita Čičak predstavila socijalnim partnerima ne navodi se iznos budućeg trajnog dodatka, no iz Vladinih krugova tvrdili su da bi mogao biti oko pet eura po jednoj godini rada. Sindikati su predlagali da trajni dodatak bude u visini jedne mirovine, kao 13. mirovina, ili u najgorem slučaju u visini jedne aktualne vrijednosti mirovine, odnosno oko 14 eura po godini. Trajni bi dodatak trebao biti prvi put isplaćen ove godine, no njegova visina neće biti propisana zakonom nego će Vlada odlučivati o iznosu uoči svake isplate. Vlada je uvjerena da će predložene zakonske promjene dovesti do povećanja prosječne mirovine na 800 eura do kraja njezina mandata. Pri tome se očekuje brži rast manjih mirovina, kao i jače povećanje mirovina koje nisu do kraja pokrivene uplatama mirovinskih doprinosa te se značajan iznos takvih mirovina doplaćuje iz proračuna.

Najavljene se i neke tehničke promjene u načinu novog izračuna mirovina s obzirom na to da sve više umirovljenika radi. Također, Vlada će i korisnicima invalidskih mirovina omogućiti da rade do 3,5 sata dnevno, a slobodno će se moći zapošljavati i korisnici obiteljske mirovine. Ženama koje će od sredine ove godine odlaziti u mirovinu priznat će se jedna godina majčinskog dodatka za svako rođeno dijete, u prosjeku bi to bilo oko 15 eura po djetetu za majke čija je plaća bila oko državnog prosjeka. Ženama koje su otišle u mirovinu od 2019. majčinski je dodatak 6 mjeseci staža po djetetu, a onima koji su umirovljene prije 2019. godine država ne daje ništa, što nailazi na brojne prigovore. Jedini način da ga ostvare žene koje su ranije otišle u mirovinu bio bi da se zaposle na pola ili puno radno vrijeme i tako steknu jednu godinu staža te zatraže novi izračun mirovine. Ministarstvo tvrdi da majčinski dodatak za jedno dijete povećava mirovine oko tri posto. Prosječna radnička starosna mirovina isplaćena u veljači kreće se oko 540 eura, a bez inozemnih mirovina oko 610 eura, donosi Večernji list.