test

Objavljeno koliko će cjepivo i druga Covid oprema koštati hrvatski proračun

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Goran Kovacic/PIXSELL
Prema umirovljenicima su krajem prošlog tjedna krenule prve isplate Covid-dodatka na mirovine koji bi proračun trebao stajati oko 600 milijuna kuna.

Ta je jednokratna mjera ove godine pridodana nizu uvedenih još lani, no ukupno će proračunski teret raznih potpora i pošteda za građane i gospodarstvo, ali i specifičnih troškova zdravstvenog sustava povezanih s pandemijom Covid-19 biti oko 5,5 milijardi kuna manji nego lani.

Prema Programu konvergencije koji je Vlada predstavila krajem prošlog tjedna s prijedlogom Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u Ministarstvu financija procjenjuju da će fiskalni efekt glavnih Covid-mjera ove godine biti oko 8,6 milijardi kuna ili oko 2,2% BDP-a.

Fiskalni učinci Covid-mjera u 2020. premašili su 14,1 milijardu, dok je ceh pandemije procijenjen na 30 milijardi. Kad su posrijedi fiskalni efekti pojedinih mjera, i ove godine državnu blagajnu najviše bi trebale opteretiti potpore za očuvanje radnih mjesta s procijenjenih 3,9 milijardi kuna, ali to je gotovo upola manje od lanjskih 7,7 milijardi, donosi Poslovni.hr.

Učinak otpisa izravnih poreza i doprinosa projiciran je za ovu godinu na 1,45 milijardi, dok je lani bio više nego duplo veći. I za sektorske potpore u cilju ublažavanja likvidnosnih problema u uvjetima pandemije ove godine u proračun će se zagrabiti manje nego lani (150 prema 348 milijuna), dijelom i zato što je 2020. njima bilo obuhvaćeno više sektora.

Istodobno se u zdravstvu računa s povećanim Covid-troškovima, u prvom redu zbog nabave cjepiva. Nabava specifične medicinske i zaštitne opreme lani je odnijela 1,74 milijarde, a ove se godine, s cjepivima, njihovi fiskalni učinci penju na 1,82 milijarde.

Unatoč još uvijek značajnim troškovima i ograničenjima povezanih s pandemijom, oporavak gospodarske aktivnosti, prema projekcijama Vlade, pokazat će se u rastu BDP-a od 5,2 posto, uz povratak deficita i udjela javnog duga na silaznu putanju.

U Vladi računaju da će se deficit opće države spustiti na 3,8 posto BDP-a, a već dogodine i ispod tri, odnosno na 2,6 posto. Razina javnog duga mjerena udjelom u BDP-u u iduće tri godine trebala bi se spuštati prosječno po tri postotna boda.

Ove godine na 86,6 posto BDP-a, dogodine na 82,5, a potom u 2023. ispod 80 posto BDP-a. U tim projekcijama veoma važnu ulogu ima aktiviranje Plana oporavka i otpornosti sa 6,4 milijarde eura grantova iz EU-ova Fonda za oporavak i otpornost u razdoblju do 2026.

Prva tranša od šest milijardi kuna predfinanciranja očekuje se početkom jeseni, s tim da se jači efekti očekuju od iduće godine.

Vlada za ovu godinu računa s prihodima opće države na razini većoj od 50 posto BDP-a, što je u odnosu na prošlu godinu povećanje za oko dva postotna boda. To ponajprije odražava očekivanja vezana uz povlačenje sredstava iz EU, piše Poslovni.hr.

Uz sredstva EU fondova perspektive 2014.-2020. to uključuje i novi sedmogodišnji VFO, kao i novi instrument, EU Nove generacije, s Mehanizmom za oporavak i otpornost kao najvećom komponentom. Usto, nemala sredstva očekuju se i iz Fonda solidarnosti, za obnovu nakon potresa.

Sve u svemu, povećani prihodi proračuna nisu posljedica povećanja poreznog opterećenja.

S druge strane ukupni rashodi proračuna na razini opće države ove se godine predviđaju na još viših 54,3% BDP-a. Jedna od značajnih stavki koje se povećavaju su naknade troškova zaposlenih.

Osim ovogodišnjeg 4-postotnog povećanja osnovice plaća u državnim i javnim službama, tu su i 2% povećani koeficijenti u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju i kod policijskih službenika, uvećanja za redovan minuli rad, ali i porasta broja zaposlenika, posebice u obrazovanju i zdravstvu.

Iako manje nego lani, značajna stavka ostaju i subvencije za očuvanje radnih mjesta (1% BDP-a. Ukupne su subvencije planirane na 2,8 posto BDP-a, a gotovo trećina (0,9 posto BDP-a) odnosi se na one HROTE-a za proizvođače energije iz obnovljivih izvora, koje mnogima danas bodu oči.

Na socijalne naknade i transfere država država će ove godine izdvojiti 16,8 posto BDP-a, od čega se gotovo 11 posto BDP-a odnosi na mirovine i mirovinska primanja, čiji rast uključuje i Covid-dodatak.

Proračunski rashodi za investicije predviđeni su na razini 6,1 posto BDP-a, ali velik dio njih financira se iz EU sredstava i ne utječe na deficit. Projicirani rast državnih investicija za ovu godinu je 15-ak posto.

Popularni Članci