Država se ponovno zadužila kod stranih banaka. Zaduženi su i građani, svakim danom sve više. Krizi se ne nazire kraj.
Iako je ministar financija Slavko Linić, lani nakon posljednjeg pada kreditnog rejtinga ustvrdio kako se više nećemo zaduživati u inozemstvu, ipak je morao skočiti preko oceana po financijsku injekciju spasa. Hrvatska je na američkom tržištu izdala desetogodišnju obveznicu u vrijednosti milijardu i 500 milijuna dolara, što je gotovo devet milijardi kuna, uz kamatnu stopu od 5,6 posto.
Pokazalo se da postoji vrlo visok interes za hrvatske vrijednosne papire, a upis je tražilo 372 investitora s upisanih nešto manje od 8 milijardi dolara, priopćili su iz Ministarstva financija.
"Navedeno izdanje provedeno je u okruženju koje na financijskom tržištu nije bilo lagano, u vrijeme kada su financijska tržišta pod utjecajem ciparske krize, koja je narušila stabilnost tržišta kapitala posljednjih tjedana, i nedavnog smanjenja kreditnog rejtinga Hrvatske od strane agencija Standard & Poor's i Moody's, tako da su se procjene prinosa novog izdanja kretale u širokom rasponu. Sredstava od tih obveznica utrošit će se za podmirenje dugova koji dospijevaju na naplatu u narednom razdoblju. Aranžeri izdanja bili su Bank of America Merrill Lynch, Deutsche Bank, Goldman Sachs i JP Morgan", poručili su iz Ministarstva.
Naravno da ne veseli novo zaduživanje, no uvjeti pod kojima smo se zadužili pokazuju pozitivan trend, komentirao je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.
''To je signal tržišta da ljudi vjeruju u reforme koje radimo u Hrvatskoj. Nitko vam neće posuditi novac da mu ga ne vratite. Ljudi vjeruju. Što je manja kamata, manji je i rizik. Znači te reforme koje radimo prepoznaju investitori na tržištu'', rekao je Maras.
Zaduženi su i građani. Iz FINA-e su priopćili kako je u blokadi više od 253 tisuće građana koji duguju 18,3 milijarde kuna. Broj građana u blokadi od kraja prošle godine porastao je za gotovo 8 tisuća, a dug je povećan za 690 milijuna kuna. Građani su u dužničkom ropstvu, ponovio je jučer predsjednik Ivo Josipović.
"Mislim da su najbolji odgovor na to brojna stanovišta građana i na kraju i neki sudski postupci, ali mislim da je vrlo bitno da razumijemo da je kriza ozbiljna i da nastojimo pomoći građanima", poručio je Josipović.
I ostali pokazatelji su porazni. Prema EUROSTAT-ovom izvješću za 2011. godinu, u Hrvatskoj je 32,7 posto građana siromašno, u usporedbi s 24,2 posto u Europi. Ekstremno siromašnih u Hrvatskoj je 14,8 posto, a u Europi 8,8 posto.
Media servis
