NEŠTO SE KRILO OD JAVNOSTI? Danas je agregat hidroelektrane u Platu pušten u rad, novinari preko godinu dana ne smiju prići postrojenju

Autor: Ivona Butjer Mratinović Autori fotografija: DD

Iz HEP-a su obavijestili kako je agregat B danas pušten u rad u Hidroelektrani Dubrovnik. 

'Nakon provedene sanacije elektrane koja je oštećena u požaru, 10. siječnja 2019. godine, a u skladu s najavama i planovima, danas je u 10:09 sati u Hidroelektrani Dubrovnik u rad pušten agregat B. Sva oprema, dijelovi postrojenja i sustavi elektrane koji su funkciji rada agregata B, detaljno su ispitani te su u ispravnom i funkcionalnom stanju. U tijeku je remont generatora i turbinske opreme agregata A, nakon čega slijedi ispitivanje i puštanje agregata u pogon, što se očekuje tijekom ožujka", javili su iz HEP-a. 

Podsjetimo, nakon tragedije koja se dogodila u hidroelektrani u kojoj su svoje živote izgubili djelatnici HEP-a Davor Pozniak, Ivica Zvrko i Mato Maškarić HEP nije davao informacije za javnost te je sve vrijeme, kao odgovor na mnogobrojne novinarske upite, na e-mail adrese redakcija odgovarano floskularnim priopćenjem u kojem je naglašeno kako se sve radilo po pravilima struke. HEP je u više puta odgovorio kako su istražne radnje u tijeku te kako ne mogu odgovarati na pitanja, pa ni ona koja se nisu ticala nesretnog događaja od 10. siječnja 2019. godine.

HEP odbijao zahtjeve

Ipak, Dubrovački dnevnik je tada iz neslužbenih izvora prvi doznao kako temeljni problem leži u tome što za projekt rekonstrukcije HE Dubrovnik nije ishođena građevinska dozvola. Sam projekt adaptacije hidroelektrane iz 2015. godine, prema neslužbenim informacijama, postoji, izrada projekta je uredno plaćena, no sam dokument nikada nije formaliziran jer se nije išlo u proceduru ishođenja građevinske dozvole. U prijevodu, radovi su se radili po projektu, ali bez potrebne građevinske dozvole. Također, Dubrovački dnevnik je tada pisao i kako je Inspektorat rada utvrdio nepravilnosti u Hidroelektrani Dubrovnik u Platu. Nepravilnosti se, prije svega, odnose na materijal koji je ugrađen u strop i koji je lako zapaljiv. 

Dubrovački dnevnik u više navrata je zatražio dopuštenje za ulazak u postrojenje, što je HEP odbijao. Naime, iz HEP-a su tvrdili kako postrojenje nije sigurno za ulazak. Sve vrijeme su se odvijali radovi na adaptaciji postrojenja u strogoj tajnosti, pa i nakon što je ono prestalo biti nesigurno. Cijela adaptacija nakon oštećenja od požara stoga je napravljena daleko od očiju javnosti. 

Proširena istraga

Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku nedavno je proširilo istragu nad petoricom odgovornih osoba vezano uz tragediju koja se dogodila u postrojenju. Istraga tužiteljstva, kako je objavio DORH, proširuje se nad Željkom Starmanom (67), donedavnim šefom HEP Proizvodnje, Nikolom Rukavinom (50), članom Uprave HEP-a te nad 64-godišnjakom, 45-godišnjakom i 73-godišnjakom, zbog sumnje da su kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, od prosinca 2016. do 29. prosinca 2017. godine, prilikom rekonstrukcije pogona hidroelektrane povrijedili obveze pravne osobe u gradnji i zaštiti od požara.

Obavijestili su i kako se istraga proširuje na okrivljenu pravnu osobu sa sjedištem u Zagrebu, zbog sumnje da je odgovorna za kazneno djelo opasnog izvođenja građevinskih radova. 

Veliki gubici

Više od godinu dana postrojenje je izvan pogona, a logična posljedica je financijski gubitak. Dugogodišnji djelatnik HEP-a koji je sada u mirovini, gospar Rado Radić, napravio je u listopadu 2019. godine izračun 'u grubo' kojim je pokušao dočarati koliko bi mogla izgubiti hidroelektrana Dubrovnik u Platu zbog toga što je van funkcije. 

"Podaci o elektrani su svima dostupni na dosta mjesta. Otprilike bi to izgledalo ovako: proizvodnja jednog agregata, kad voze oba, je minimalno 117.5 MW. Kad se to pomnoži s 24 sata, 30 dana u mjesecu i 12 mjeseci u godini, dođe se do 1 015 200 000 kWh za godinu dana. HEP-ova cijena potrošačima za 1 kWh iznosi 106 lipa. Troškovi HEP-a od proizvodnog praga u Platu do žarulje u našem domaćinstvu je oko 12 posto. Troškovi 1kWh elektrane do praga za plaće uposlenih iznosi oko 700 tisuća kuna mjesečno. Tako da to više nije 730 milijuna nego jednu milijardu kuna godišnje zarade ili gubitaka državi!", izračunao je tada Radić

Dugo se govorilo kako bi postrojenje trebalo proraditi početkom 2020. godine, no jedan agregat je tek danas pušten u rad, a sljedeći bi trebao biti pušte u rad kroz nekoliko dana.  

Popularni Članci