DOZNAJEMO! Radovi u HE Plat se izvodili bez građevinske dozvole, do tragedije doveo niz propusta
Iako se slučaj na samom početku znao uspoređivati s kornatskom tragedijom, u kuloarima se govori kako se u kriminalističkim istraživanjima koja su još uvijek u tijeku ništa ne prepušta slučaju. DORH vrijedno radi na utvrđivanju odgovornosti, a navodno u fokusu nije sam uzrok požara koji se dogodio nego mogući propusti koji su se u hidroelektrani, kako doznaje Dubrovački dnevnik, događali godinama prije same nesreće.
Od dobro upućenih izvora doznajemo kako temeljni problem leži u tome što za projekt rekonstrukcije HE Dubrovnik nije ishođena građevinska dozvola. Sam projekt adaptacije hidroelektrane iz 2015. godine, prema neslužbenim informacijama s kojima raspolaže Dubrovački dnevnik, postoji, izrada projekta je uredno plaćena, no sam dokument nikada nije formaliziran jer se nije išlo u proceduru ishođenja građevinske dozvole. U prijevodu, radovi su se radili po projektu, ali bez potrebne građevinske dozvole.
Kako je Dubrovački dnevnik prvi pisao, Inspektorat rada utvrdio je nepravilnosti u Hidroelektrani Dubrovnik u Platu, a prema DORH-u su krajem siječnja upućene kaznene prijave. Nepravilnosti se, prije svega, odnose na materijal koji je ugrađen u strop i koji je lako zapaljiv.
Prema nalazu inspekcije, a kako je tada pisao Dubrovački dnevnik, utvrđeno je kako je poslodavac ugradio 'valoviti poliester u roli'. U izjavi o svojstvima materijala stoji kako je riječ o zapaljivom i lako zapaljivom materijalu koji se kao takav nije mogao nalaziti u postrojenju. Inspekcija je u svom nalazu naglasila kako su time prekršene odredbe Zakona o zaštiti na radu te kako, slijedom toga, HEP nije osigurao to da su radna mjesta njihovih zaposlenika u svakom trenutku sigurna. Također, prema nalazu inspekcije, nije se osiguralo da se hidroelektrana koristi u skladu s pravilima zaštite na radu i propisima. Osim toga, inspekcija navodi kako se ugradnjom navedenog materijala ugrozio život radnika te njihovo zdravlje.
Iako do službene verzije događaja vrijedi pričekati zaključak DORH-a, požar je, prema neslužbenim informacijama s kojima raspolaže Dubrovački dnevnik, krenuo od mjesta na kojem su priključeni kabeli koji se ne odnose na proizvodnju električne energije nego na videonadzor, klima uređaje i slično. Navedeno povlači pitanje koliko se ažurno vodila evidencija o novim kabelima koji su spojeni te jesu li isti redovito održavani u svrhu njihove protupožarne zaštite.
Iz više povjerljivih, dobro upućenih izvora doznajemo kako se u zidu gdje je izbio požar nalazila i rupa koja nije sanirana. Prema neslužbenim informacijama, vatra je kroz tu rupu zahvatila strop od lako zapaljivog materijala što je stvorilo ogromne probleme. Već se naveliko govorilo kako požar nije imao velike razmjere, no kako je temeljni problem predstavljao crni gusti dim zbog kojeg su se djelatnici koji su se zatekli u postrojenju teško orjentirali, a trojica poginulih radnika su, bježeći od dima, silazili sve niže u postrojenje da bi naposljetku bili primorani skočiti u odvodni kanal u kojem su izgubili svoje živote. Navodno su se na mjestima u postrojenju gdje su nekoć bile metalne ploče nalazile rešetke kroz koje se dim brže širio postrojenjem zbog čega su djelatnici bili primorani bježati. No, do konačne verzije događaja svakako će trebati pričekati službeno priopćenje DORH-a.
Podsjetimo, požar u hidroelektrani Dubrovnik dogodio se 10. siječnja, a bježeći od vatre i dima trojica djelatnika su izgubila svoje živote. Tijelo Mata Maškarića pronađeno je u odvodnom kanalu, tijelo Ivice Zvrka pronašli su mještani u blizini Cavtata na stijenama, dok se za Davorom Pozniakom tragalo tri dana, nakon čega je pronađen u sporednoj cijevi odvodnog tunela. Konferencije za medije do danas su sazivali predstavnici policije, vatrogasaca i DORH-a, dok se HEP nije očitovao o tragediji koja se dogodila na konferencijama, a nepojavljivanje na jednoj od konferencija za medije pravdali su time što su išli na sprovod jednog od tragično stradalih djelatnika.
ZAVJET ŠUTNJE Ovo su pitanja o tragediji u hidroelektrani u Platu na koja HEP ne želi odgovoriti