Ministarstvo financija Republike Hrvatske na javno savjetovanje uputilo je nacrt prijedloga Zakona o olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela, prema kojem bi, ako se Zakon usvoji, pristup registru računa tvrtki i građana u bankama, osim Ureda za sprječavanje pranja novca, ubuduće dobili i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, MUP, Porezna uprava i Carinska uprava. 

RAČUN ILI BJEČVA, PITANJE JE SAD

Dio građana ova je informacija zabrinula, na društvenim mrežama potegnule su se brojne rasprave među Hrvatima koji 'nad glavama imaju brojne upitnike' i zanima ih što će to značiti za njihove financije i hoće li zaista jednim klikom miša brojni državni službenici moći provjeriti stanje njihovih računa i transakcije koje provode, a dio njih je uvjeren kako je ovo još jedan način na koji će se 'puniti državna blagajna' ako se provjerama utvrdi kako fizičke osobe raspolažu novcima za koje nemaju realno pokriće u pristiglim prihodima pa na račun toga dobiju kazne. 

U gradskim kuloarima se može čuti kako se čak i dio stanodavaca odlučio novce od stanarine primati isključivo 'na ruke' kako ne bi ostao financijski trag na računima. Naime, u Dubrovniku ima pozamašan broj onih koji iznajmljuju stanove sugrađanima bez riješenog dugoročnog stambenog pitanja, odnosno podstanarima, po visokim cijenama, a u ugovorima o najmu stana navedeni su niži iznosi kako bi se  smanjio i iznos poreza, pa tako stvarno primljeni novci na računu ne odgovaraju onima koji su 'na papiru', odnosno u ugovoru o najmu, po kojemu se onda formira iznos poreza na dohodak od imovine.

Drugi se pak brinu hoće li novce koje dobiju na poklon, od roditelja, baka i djedova, pozajmice od prijatelja i druge primitke koji nemaju papirnati trag, morati objašnjavati djelatnicima Porezne uprave, treći su zabrinuti za neformalne štednje po računima od novaca zarađenih 'u fušu' ili od napojnica, pa se već počinje spominjati i slavno spremanje u bječvu. 

Tragom ovih informacija uputili smo Ministarstvu financija upit da nam razjasne na koji način će se, ako Zakon bude usvojen, promijeniti djelovanje policije, Carinske uprave, DORH-a i Porezne uprave, na koje načine bi se taj Zakon provodio i u kojim slučajevima bi državni službenici uopće pristupali registru bankovnih računa. 

“Zakonom o olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istrage ili progona teških kaznenih djela, u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi se Direktiva (EU) 2019/1153 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila kojima se olakšava uporaba financijskih i drugih informacija u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona određenih kaznenih djela”, ističu iz Ministarstva financija. 

Navedena Direktiva Europske unije propisuje mogućnost imenovanja jednog ili više tijela koje će imati ovlasti za izravan i trenutačan pristup registru. Predloženim zakonskim rješenjem te ovlasti bi imali Državno odvjetništvo, ustrojstvena jedinica Porezne uprave nadležna za financijske istrage i otkrivanje porezno-kaznenih djela, Carinska uprava i ustrojstvena jedinica Ministarstva unutarnjih poslova u čijoj su nadležnosti poslovi gospodarskog kriminaliteta i korupcije.

Njima se pripisuje izravan pristup informacijama o bankovnim računima sadržanim u Jedinstvenom registru računa, radi obavljanja zadaća u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela i praćenja te zamrzavanja nezakonite imovinske koristi. 

„Nadležna tijela će za obavljanje poslova propisanih Zakonom imati izravan pristup identifikacijskim podatcima o imateljima bankovnih računa, o osobama ovlaštenim za raspolaganje sredstvima na računu, o stvarnim vlasnicima pravnih osoba imatelja računa, te sefovima fizičkih i pravnih osoba“, pojašnjavaju iz Ministarstva što točno sadržava registar. 

A ŠTO JE ZAPRAVO TAJ FAMOZNI REGISTAR?

Jedinstveni registar računa (JRR) je elektronička baza podataka o računima, koju Fina vodi od 2002. godine. Ona sadrži podatke o računima svih poslovnih subjekata, uključivo i o računima Hrvatske narodne banke i banaka, štedionica i kreditnih unija, jedinica lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave, i stečajne mase, a od siječnja 2011. godine u JRR-u se vode i podaci o računima potrošača, otvorenim u bankama koje posluju u Hrvatskoj. 

Osim podataka o računima poslovnih subjekata i potrošača, u JRR-u se evidentiraju i podaci o postojanju oročenih novčanih sredstava, ugovorima o stambenoj štednji i depozitima u kreditnim unijama. 

Javni podaci u JRR-u su svi podaci o transakcijskom računu poslovnog subjekta, uključujući i podatak o statusu blokade toga računa. Podaci o stanju na računu ili visini depozita ne evidentiraju se u JRR-u.

Podaci iz JRR-a koji se odnose na novčana sredstva poslovnih subjekata i potrošača nisu javni s tim da se na podatke o potrošačima primjenjuje Zakon o zaštiti osobnih podataka. Javan je podatak o postojanju računa potrošača, odnosno ima li ili nema otvoren račun. 

Agencija daje javne podatke i osigurava uvid u te podatke na zahtjev. U skladu sa sadašnjim Zakonom omogućen je uvid u podatke upisane u registru Uredu za sprječavanje pranja novca kao financijsko-obavještajnoj jedinici Republike Hrvatske i tijelima nadležnima za nadzor obveznika primjena zakona kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.

Upravo novi prijedlog zakona promijenio bi ovu stavku pa bi tako, na zahtjev, uvid u registar imali i policija, carina, porezna i DORH. 

TRANSAKCIJE I STANJE RAČUNA NISU VIDLJIVI 

Ono što je mnoge Hrvate zabrinulo jest upravo pitanje hoće li biti vidljiva stanja na računima i transakcije po istima, a iz Ministarstva umiruju:

„Napominjemo kako podatci koji se vode u Jedinstvenom registru računa, kojima će nadležna tijela imati izravan pristup, ne sadrže podatke o prometima po računima odnosno stanjima po računima.“ 

Nadležnim tijelima se također propisuje ovlaštenje zahtIjevati podatke od Ureda za sprječavanje pranja novca, te međunarodno razmjenjivati zaprimljene podatke s nadležnim tijelima država članica i s EUROPOL-om. Osim toga u skladu s odredbama Direktive, u okviru obrade osobnih podataka na temelju Zakona u potpunosti bi se poštivalo pravo na zaštitu osobnih podataka. 

ZAKON ZA VELIKE RIBE, NEĆE ŠTETITI OBIČNOM PUKU

Borba protiv pranja novca je sastavni dio borbe protiv organiziranog kriminala s obzirom na to da takav novac predstavlja prijetnju cjelovitosti financijskog sustava. Novi Zakon trebao bi olakšati praćenje i sprječavanje ilegalnih kretanja novca. 

Uvođenje nezakonito stečenog novca u regularne novčane tokove osnovna je definicija pranja novca, a upravo taj novac je stečen kao rezultat ilegalnih aktivnosti, nerijetko je to promet drogama, oružjem ili utaja poreza, dok se njim ponekad financira terorizam što predstavlja ozbiljnu prijetnju sigurnosti. 

Postupak pranja novca raščlanjuje se u tri faze – ulazak, zamračenje i integracija, no ono što je zanimljivo jesu 'crvene zastavice' za pranje novca od kojih je jedna od najvažnijih – brojnost tekućih računa. Registar je jednostavan alat koji bi državnim službenicima u carini, policiji, DORH-u i poreznoj olakšao istragu financijskog kriminala i uvid između ostaloga i u brojnost računa jedne osobe ili tvrtke.

Dakle, Zakon je krojen kako bi se uz nacionalnu, ali i međunarodnu suradnju Hrvatska lakše borila protiv ove kompleksne i izazovne pojave, kako bi se spriječili postupci pranja novca i ulovile 'velike ribe' nakon, tijekom i prije nezakonitih aktivnosti.

Novce ne morate stavljati u bječve, sigurni ste.

Iz tiskanog izdanja Dubrovačkog dnevnika