Pitanje je bi li u Hrvatskoj porez na ekstra profit bio dugoročno održiv i stimulativan za ekonomiju. Ekonomski analitičar, prof. dr. sc. Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti smatra da  porez na ekstra profit svakako treba uvesti u domaći porezni sustav, bez obzira na krizu u kojoj smo trenutno.

''Porezi na ekstra profit, na nasljeđivanje, na nekretnine i slično inače su poznati u poreznoj praksi mnogih zemalja. I to onih, kako običavam naglasiti, porezno i fiskalno uređenih zemalja koje na taj način ravnomjernije raspoređuju porezni teret. Time se ujedno ostvaruje i viša razina fiskalne pravednosti. Mi u Hrvatskoj, nažalost, imamo vrlo primitivan porezni sustav koji se najviše oslanja na porez na dohodak, nešto manje na porez na dobit i, naravno, na porez na dodanu vrijednost. S tim da je PDV po definiciji regresivan porez koji više pogađa građane slabije platežne moći. Budući da imamo tako primitivan porezni sustav, zalažem se za poreznu reformu kojom bi se uvodili i drugi porezni oblici, pa tako i porez na ekstra profit, bez obzira što je on sada uvjetovan situacijom u kojoj se nalazimo pa zbog toga trenutno ima i neke druge prizvuke'', ističe Brkić za Net.hr. 

On smatra da bi se u uvođenju novih poreza trebalo voditi logikom ''koliko ciljeva, toliko i poreznih oblika''.

''Mi to nemamo. Imamo PDV s kojim onda rješavamo ili pokušavamo rješavati mnoge stvari, ali - kao što je i sam ministar financija priznao – neuspješno. Možete vi smanjiti PDV, ali kada se cijene formiraju tržišno, onda trgovac može to smanjenje PDV-a preliti u svoju dobit. U tom smislu smatram da je potreban porez na ekstra profit. To je optimalno rješenje i značilo bi i malo ozbiljniji zahvat u porezni sustav'', rekao je Net.hr Brkić.

Napominje kako kritičari uvođenja tog poreza u sadašnjim okolnostima zagovaraju da se država zaduži pa da iz toga financira svoje potrebe i izvanredne rashode poput energetskog dodatka, umjesto da dodatno porezno pritišće poduzetnike. Na taj način bi se dodatno stimuliralo poduzetnike pa bi se u konačnici mogli više i naplatiti.

Na pitanje jesu li moguće namještaljke ako se, hipotetski govoreći, granicom ekstra profita odredi milijun kuna, a tvrtka prikaže profit od 999.000 kuna, Brkić odgovara da su ''knjigovodstvene akrobacije uvijek moguće''.

''Međutim, opet ovisi o tome kako se formulira neki zakon ili odluka, pa bi u tom slučaju bila riječ o poreznoj evaziji, odnosno izbjegavanju poreza ili prebacivanju poreza na nekog drugog. Mogućnosti manipulacije ipak su minimalne'', smatra Brkić.

Na kraju je kazao kako se taj porez uvodi zbog onih koji su došle u situaciju da ostvaruju ekstra profite zbog izvanrednih okolnosti (krize), a ne zbog svoje bolje organizacije, veće konkurentnosti ili tehnoloških inovacija. U normalnim okolnostima ti čimbenici omogućavaju ekstra dobit.