Dobar glas prati 38-godišnjeg župana Međimurske županije. Za Matiju Posavca kažu da je najuspješniji i najbrži hrvatski župan. Najuspješniji jer je za svoj rad primio više vrijednih priznanja uglednog Financial Timesa, dok drugi epitet dolazi iz činjenice da se aktivno bavi trčanjem.
Matija Posavec rođen je u Čakovcu 5. listopada 1980. Iako je po struci Magistar inženjer prometa, stekao je i zvanje menadžera u političkom marketingu i odnosima s javnošću, dugi niz godina radi u medijima, na radio postaji Radio 1 i kao suradnik u županijskim novinskim tjednicima, ali i na drugim poslovima vezanim uz medije i odnose s javnošću. Od 2009. do 2013. obnaša funkciju zamjenika župana Međimurske županije, a u prvi mandat kao župan izabran je 2013. te ponovno 2017. godine. Član je Hrvatske narodne stranke od 2004. godine. Desetak godina bavi se trčanjem i u pravilu ne propušta natjecanja.
Sada predvodi HNS-ovu listu na izborima za Europski parlament. Oko sebe je okupio nove ljude za koje tvrdi da nose snagu istinskih promjena kakve su potrebne Hrvatskoj i Europi. U Bruxelles, kaže, ide raditi dobar posao za Hrvatsku, za svoje Međimurje, za Dubrovnik....
Prva ste politička stranka koja je otkrila svoju listu za Europski parlament i predstavili programske prioritete, a kampanja HNS-a krenula je upravo iz Dubrovnika. Zašto baš iz Dubrovnika?
- Zašto ne? Iako su Čakovec i Dubrovnik smješteni na krajnjem sjeveru odnosno krajnjem jugu to ne znači da nas ta udaljenost razdvaja. Upravo suprotno, rekao bih da nas dosta toga povezuje. Osobno volim Dubrovnik, njegove ljude, srdačnost, vrijednost i radišnost, kvalitete koje krase i ljude u Međimurju. Volim ovdje doći i susresti se s mojim kolegicama i kolegama iz dubrovačkog HNS-a koji rade izvrstan posao i vode jednu uljuđenu politiku baziranu na potrebama građana ne vodeći se ideologijama i populizmom. To je ono iza čega i ja kao političar stojim.
Što nudite potencijalnim biračima, po čemu se vaša lista razlikuje od drugih, odnosno zašto bi primjerice jedna mlada osoba glasala za vas?
- U prvom redu nudimo nove sadržaje, nove vrijednosti i politike, a u središtu tog koncepta su novi ljudi. Ova lista sačinjena je od mladih ljudi koji opet imaju dovoljno profesionalnog iskustva i pokretačke snage da rade u dobrobiti svoje države u toj velikoj europskoj obitelji. Rođen sam 1980. i smatram se mladom osobom, a i većina ljudi na listi su pripadnici te neke generacije, nekoliko godina mlađi ili stariji od mene. Mladi sam roditelj i želim napraviti sve što mogu, dati svoj doprinos kako bismo ovu našu prekrasnu Hrvatsku učinili zemljom ispunjenih potencijala, koja će primati ljude iz drugih država, a ne gubiti svoje mlade. Europski izbori upravo su izvrsna prilika za kvalitetnu i kulturnu komunikaciju u kojoj nema mjesta za površne dnevno-političke teme, strančarenje i ideološka prepucavanja.
Držite da je politika kriva za ovakvo stanje s napuštanjem Hrvatske?
- Najpogubniji i kronični problemi ove države su korupcija i nepotizam, a odlazak mladih izravna je posljedica takvih obrazaca ponašanja. Mladi ne napuštaju Hrvatsku samo iz ekonomskih razloga, iako je to najvažniji motiv. Odlaze i jer su izgubili povjerenje u vlast za koju smatraju da ne radi u njihovom interesu. To je ta žalosna i bolna spoznaja. I upravo tu je naša startna pozicija. Jer bez naših mladih svi zakoni, sve reforme koje donosimo na nacionalnoj ili europskoj razini nemaju smisla. Lista koju predvodim svojim politikama i odnosom želi doprinijeti mijenjanju naše zemlje kako bi se istinskim promjenama zaustavio migracijski pritisak i kako bismo započeli s povratkom naše mladosti.
Ali kako to postići?
- Europa mora postati zajednica jednakih građana, a to možemo jedino ako europski standard života dovedemo u Hrvatsku Vjerujemo da je adekvatna plaća za rad najbolja, ako ne jedina stvarna demografska mjera, a tu govorimo o prosječnoj plaći od barem 1000 eura. Ne možete mlade ljude koji grade svoj život zaposliti na određeno vrijeme i plaćati ih 3500 kuna, a onda očekivati da neće svoju sreću potražiti drugdje. Sa svake pozicije, lokalne, nacionalne, europske moramo raditi na zaustavljanju tog procesa. U fokusu će nam osim toga biti poticanje ravnomjernog regionalnog razvoja, značajnije korištenje europskih fondova, kreativne industrije i inovacije, jačanje malih i srednjih poduzeća koja su motor zapošljavanja.
Zašto na listi nema nekih poznatijih imena iz redova vaše stranke?
- Osim da se HNS na ovim izborima natječe samostalno želio sam i listu sastavljenu od novih, sposobnih ljudi koji su se dokazali u svojim sredinama, bilo gdje rade ili žive, ali bez ljudi iz stranačkog vrha. Želio sam ponuditi nova lica, novu politiku za bolju Hrvatsku i bolju Europu. Možda su nedovoljno nacionalno prepoznatljivi, ali to su ljudi koji zastupaju vrijednosti svog zavičaja, svog kraja i koji su ostavili jedan kvalitetan trag i spremni su za nacionalnu i za europsku razinu. Jedna od njih je i vaša Dubrovkinja Nataša Gabričević. U promjenama treba krenuti od sebe i zato je ovaj koncept s kojim smo ušli u kampanju naš skromni doprinos tim promjenama.
Koliko vam je pri tome uteg što je HNS nacionalno u koaliciji s HDZ-om?
- Nacionalna koalicija je jedno, europski izbori ili lokalne koalicije su nešto drugo. Imamo takvu situaciju u Međimurju, pa uostalom ni dubrovački HNS nije na lokalnoj razini u koaliciji s trenutno vladajućim HDZ-om. Da biste se ozbiljno i odgovorno bavili politikom morate imati prognam i funkcionirati tako da ne slijedite slijepo svoje svjetonazore i ideologiju nego da se bavite konkretnim potrebama i stvarnim problemima vaših građana. Građani su na prvom mjestu, ali suradnja s onim koji prihvaćaju vašu platformu je dobrodošla, ali ona mora biti programska i suštinska, a ne ideološka. Jedva nas je četiri milijuna i pogledajte gdje nas je ideologija dovela. Ne možemo postići nacionalno jedinstvo niti oko najbanalnijih stvari. Ova lista nudi odmak od takve politike. Idemo na izbore i natječemo se za povjerenje birača kako bismo u Bruxellesu mogli raditi. Ne idemo tamo sjediti.
U svome programu ističete i važnost razvoja kreativnih industrija, no o tome je javnost slabo upoznata čini se?
- Kreativne i kulturne industrije jedan su od najbrže rastućih sektora svjetskog gospodarstva, pa je stoga HNS to područje definirao kao jednu od ključnih tema u narednom sazivu Europskog parlamenta. Svjetska trgovina dobrima i uslugama u sklopu kulturnih i kreativnih industrija u 2015. je samo u SAD-u iznosila 2250 milijardi dolara, dakle 3 posto svjetskog BDP-a, a kroz njih je zaposleno 29,5 milijuna ljudi. I više od 120.000 naših građana radi u ovom području. Na našoj listi je i kolegica Ivana Nikolić Popović koja je predsjednica Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija i njezina nam je stručnost pomogla definirati konkretne programske smjernice u ovom sektoru.
Što bi to značilo na primjeru Dubrovnika?
- Dubrovnik ima velike predispozicije postati lider u polju kreativnih industrija. Takvim projektima, bilo da je riječ o Smart City inovacijama ili primjerice razvoju filmske industrije, treba olakšati put kroz birokraciju do EU sredstava koja im se nude. Zato je iznimno bitno u Europskom parlamentu imati osobe koje shvaćaju značaj ovog područja i podržavaju njegov daljnji razvoj i potrebu za izdašnijim financiranjem. Upoznat sam s nekim stvarima koje su napravili vaši mladi kreativci, poput sustava za mjerenje broja posjetitelja unutar zidina i predviđanje gužvi. Dobra inicijativa došla je i od dubrovačkih HNS-ovaca. Oni su osmislili projekt „Osjetite povijest“ koji za cilj ima revitalizaciju proizvodnje tradicionalnih proizvoda s područja nekadašnje Dubrovačke republike. Za nešto veću cijenu ulaznice na dubrovačke zidine posjetitelji bi dobili poklon u obliku pravog tradicionalnog suvenira. Tako bi se malim poduzetnicima, seoskim gospodarstvima i OPG-ovima osigurao plasman njihovih proizvoda i osigurala kvaliteta ponude na turističkom tržištu, a projekt bi vrijedilo proširiti i na kontinentalnu Hrvatsku.
Međimurska županija koju vodite već drugi mandat dobitnica je brojnih priznanja, poput onih Financial Timesa. Svi ističu vašu okrenutost investicijama, korištenju EU fondovima i klimi povoljnog poduzetničkog okruženja. Kažu da građevinske dozvole izdajete za tri dana?
- I za puno manje, dok popije kavu, ako je sve u redu (smijeh). Ustrojili smo dosta efikasan javni aparat. Iskustvo nas je naučilo da se investitori, ako su zadovoljni tretmanom, vraćaju i pokreću nove investicije, šire poslovanje. Zato smo uveli tzv. „one stop shop“ servis, što u praksi znači da svaki investitor od nas dobije osobu koja ga prati kroz administrativne procese, ali i dalje. Na taj način stvarate povjerenje što u konačnici dovodi do više investicija, konkurente radne snage, smanjuje nezaposlenost i donosi veće plaće. Što se EU fondova tiče, sve ono što je moguće u izgradnju javne infrastrukture prebacujemo na financiranje dostupnim europskim sredstvima, a izvorne prihode proračuna usmjeravamo na građane i ispunjenje njihovih potreba, bilo da je riječ o besplatnim udžbenicima, prijevozu, stipendijama, potporama za poduzetnike, poljoprivrednike, umirovljenike.
Koliko su vaša iskustva primjenjiva u Bruxellesu?
- Apsolutno su primjenjiva jer se zakonski okvir koji donose tijela Europske unije itekako reflektira na Hrvatsku. Ne možemo stvari prepustiti slučaju. Moramo urediti svoj prostor najbolje što možemo, a EU institucije su nam na tom putu sredstvo, a ne cilj. Uloga europskog zastupnika u tome može viti itekako važna. I pritom nije bitno koliko smo mala država jer zastupnici ne djeluju samostalno nego u okviru svojih političkih grupacija i ako dobro artikuliraju svoje stavove i uspješno lobiraju puno se posla može napraviti.
