Jedna od mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje neradni je petak. Poslodavci u teškoćama koji odluče raditi četiri radna dana umjesto da otpuštaju radnike, po radniku mogu maksimalno dobiti iznos minimalne plaće, odnosno 2244 kune mjesečno. Prošle godine interes nije bilo velik. Tom je mjerom spašeno 170 radnih mjesta.

"Već sada imamo najave za dva poduzeća koja bi koristila taj institut, odnosno nešto više od 700 radnika. To promoviramo da poslodavci shvate da država može pomoći u toj fazi kada nema posla, da ostave radnike i da ih ne otpuštaju i kada dođe posao, da ga nastave raditi", najavio je nedavno u intervjuu Media servisu ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, koji nadu polaže i u sufinanciranje zapošljavanja u javnim radovima.

"Mjere javnih radova su bile vrlo dobro primljene prošle godine. Više od 35 tisuća ljudi je radilo na tom dijelu. Ove godine čak promoviramo na način da, ili uključimo aktivnije i lokalnu samoupravu, na način da Zavod plaća šest mjeseci, a šest mjeseci lokalna samouprava", pojasnio je ministar.Ususret turističkoj sezoni, spremne su i mjere sufinanciranja doprinosa za produženo mirovinsko osiguranje stalnim sezonskim radnicima, dok na subvenciju 75 posto godišnjeg troška bruto plaće mogu računati poslodavci koji odluče dati priliku osobi s invaliditetom, odnosno na subvenciju 75 posto opravdanih troškova, ako zaposle osobu romske nacionalne manjine.

"Mjere koje se provode, neće riješiti nezaposlenost, ali će pomoći teže zaposlenim osobama, mladima, dugotrajno nezaposlenima i ostalima koji pripadaju u tu kategoriju", smatra Igor Žonja, direktor portala Moj posao, uvjeren da mjere treba nastaviti provoditi i po cijenu da ih netko zloupotrijebi.

"To će se događati u manjem broju slučajeva, ali ćemo na taj način omogućiti većem broju tvrtki i pojedinaca da koriste iste. Često se događa da baš one kojima su najpotrebnije, govorim iz pozicije tvrtki, ne mogu koristiti te mjere jer su uvjeti za njih neispunjivi. Recimo, otpuštali su u roku od zadnjih 12 mjeseci", pojašnjava Žonja. Mjere aktivne politike zapošljavanja, jasno je i vladajućima, ne mogu bitno preokrenuti brojčanik na Zavodu za zapošljavanje.

Vjeruju da će se značajniji pad broja nezaposlenih početi događati kada BDP naraste iznad 2 posto. Prošle je godine za toliko pao, a za ovu godinu Vlada je projekciju gospodarskog rasta, skromnim rebalansom proračuna s optimističnih 1,8 smanjila na 0,7 posto.

Media servis