Kolovoz je bio fantastičan, pao je i rekord ukupnog iznosa fiskalnih računa
Ima li hrvatska fiskalne kapacitete da izdrži potencijalni udar energetske krize tijekom zime 2022./2023., kao i možebitne recesije, koja je također sve izvjesnija zbog zastrašujućeg rasta cijena ključnih energenata? Fiskalno stabilne zemlje (Njemačka, Švedska, Finska…) upravo su počele lansirati enormne pakete pomoći, kredita ili garancija ugroženim skupinama potrošača ili sudionicima na energetskom tržištu. Ima li Hrvatska snage da poput bogatih i naprednijih održi makroekonomsku stabilnost u slučaju crnog energetskog scenarija?
Odgovor na ovo pitanje relativno je jednostavan: kratkoročno su hrvatski fiskalni kapaciteti sasvim dovoljni, ali strukturni problemi hrvatske ekonomije ne čine ju otpornom na srednji rok, što brine jer se konzekvence globalnog geopolitičkog sukoba mogu osjećati još godinama. Jedan od ključnih razloga optimizma prema kratkoročnoj sposobnosti RH da fiskalnim intervencijama gasi goruće energetske, ekonomske i socijalne probleme proizlazi iz doslovce fantastičnog punjenja proračuna tijekom udarnih turističkih mjeseci 2022. godine. Na portalu Jutarnji.hr pisali su kako je u srpnju oboren rekord ukupnog iznosa fiskalnih računa otkako se vode ti podaci, a sad je, sasvim očekivano, i taj rekord srušen.
Podaci Porezne uprave govore, naime, da je u kolovozu 2022. izdano astronomskih 63,2 milijarde kuna fiskalnih računa, što je za oko 2 milijarde više nego u impresivnom srpnju, ali čak 10 milijardi više nego u "udarnom" kolovozu 2021., kad smo se svi pomalo čudili eksploziji turističkog prometa u RH u trenutku ljetnog jenjavanja pandemije. Inače, kolovoz je, otkako se prate podaci o fiskalnim računima, uvijek nešto bolji od srpnja, pa je tako bilo i ovaj put. Ovome treba dodati kako je iznos fiskalnih računa u kolovozu 2022. čak 16,4 milijarde kuna viši nego što je bio u kolovozu 2019. godine, koja je smatrana najboljom ikad, a sad se prema njoj osvrćemo jer su u njoj još vrijedila pravila onoga što nazivamo "staro normalno", piše Gojko Drljača iz Jutarnjeg lista.
Bilo kako bilo, bez obzira na to što je za ovako impresivan rast iznosa fiskalnih računa značajnim dijelom zaslužna visoka inflacija, koja se u RH propela iznad 12 posto, sami brojevi govore kako se proračun i dalje puni baš jako dobro. Drugim riječima, RH bi trebala imati dovoljno manevarskog prostora da fiskalnim operacijama privremeno amortizira udar na ugrožene skupine potrošača među građanima i, dijelom, kompanijama.
S obzirom na to da su sveukupni podaci za Hrvatsku za prvu polovinu godine, ako razmišljamo o fiskalnim kapacitetima, također bili fantastični (rast poreznih prihoda od 19 posto u šest mjeseci, rast BDP-a u prvom kvartalu iznad 7 posto…), može se zaključiti da nakon sjajnih turističkih mjeseci ne ulazimo u jesen i zimu goloruki, bez dobro napunjenog fiskalnog arsenala, ali ipak ostaje enigma koliko problemi tijekom zime 2022./2023. mogu eskalirati.
Cijeli članak pročitajte ovdje.
