Proces dobivanja državljanstva naturalizacijom (prirođenjem) propisuje rješavanje takvog testa, a da bi prošao, kandidat mora točno odgovoriti na 10 od 15 pitanja koje ispitivač u diplomatskim misijama u inozemstvu ili u policijskim postajama u Hrvatskoj bira iz baze od 100 pitanja i ocjenjuje.
Kako se zove glumica tragično preminula 15. kolovoza 2000. koja je glumila u filmovima Glembajevi, Treća žena i Tri muškarca Melite Žganjer? Koji je začin svjetski poznati izvozni proizvod? Jesu li Ivo Robić, Mišo Kovač i Oliver Dragojević pisci, pjevači, slikari ili sportaši? Tri su to pitanja iz upitnika za provjeru znanja o hrvatskoj kulturi i društvenom uređenju na koje odgovore moraju znati stranci koji žele hrvatsko državljanstvo.
Slične testove imaju mnoge, iako ne sve, države, a upravo su rezultati posljednjeg testa u Danskoj izazvali buru. Tamo su dvije trećine kandidata pale na testu jer nisu točno odgovorili na najmanje 32 od 40 pitanja.
Veliki je to postotak i odmah je izazvao kritike da je test postrožen kako bi se otežalo dobivanje državljanstva zbog velikog priljeva imigranata, a kao dokaz tomu navodi se da je podignut postotak obaveznih točnih odgovora, ali i da su uvedena pitanja koja graniče s trivijalnošću.
Primjerice, odgovor na pitanje kad je bila premijera prvog filma iz serijala o bandi Olsen nije, kad su ga pitali novinari, znao ni sam glavni glumac.
Za razliku od Danske, u Hrvatskoj ne postoji evidencija o prolaznosti testova, kažu u MUP-u. Ako ne prođe, podnositelj zahtjeva ima pravo u roku od 15 dana ponovno pristupiti popunjavanju upitnika, dodaju. Iz MUP-a ističu da je prirođenjem, od 2012., kad je test uveden, u hrvatsko državljanstvo primljeno 15.975 stranaca, piše Večernji list gdje možete i pronaći test.
