Kroz fiskalne blagajne poduzetnika iz svih djelatnosti tijekom listopada je evidentirano nešto više od 3,92 milijarde eura prometa, što je u usporedbi s istim mjesecom prošle godine za 320 milijuna ili 8,9 posto više. Toliki nominalni rast prometa ostvarili su na 1,1 posto većem broju izdanih računa.
Usporedbe radi, u rujnu su karticama i gotovinom plaćeni proizvodi i usluge nominalno vrijedni 10 posto više nego u istom mjesecu prethodne godine, a i broj računa povećan je za pet posto. Računa se da su rujanska ostvarenja dijelom odražavala i solidnu turističku posezonu i prateću potrošnju.
Promatraju li se prošlomjesečna kretanja u nekoliko značajnijih blokovima djelatnosti koji odražavaju potrošačko raspoloženje, u trgovini na malo ostvareno je 2,41 milijardu eura fiskaliziranog prometa ili 8,3 posto više nego u lanjskom listopadu, pri čemu je broj računa povećan samo 0,5 posto.
Nešto bolju dinamiku pokazuje ugostiteljstvo. Kafići, restorani i drugi obveznici fiskalizacije u pružanju usluga pripreme i usluživanja hrane i pića prijavili su gotovo 383 milijuna eura listopadskog prometa, što je 11,6 posto veći promet nego lani, a to je ostvareno 3,4 posto većem broju izdanih računa.
Istro tako, primjerice, kroz fiskalne blagajne poduzetnika u djelatnosti pružanja usluga smještaja evidentiran je rast prometa od 7,3 posto (sa 116,5 na 125 milijuna), uz približno tri posto više izdanih računa u usporedbi s lanjskim listopadom.
Trend usporavanja
Prošli tjedan, pak, Državni zavod za statistiku objavio je podatke o prometima trgovine na malo za prvih devet mjeseci, koji su potvrdili trend usporavanja realnih stopa, prilagođenih za utjecaj cijena. U prva tri kvartala rast realnog prometa u maloprodaji iznosio je je 3,6 posto godišnje, s tim da je u trećem tromjesečju međugodišnji realni rast bio znatno skromniji – 2,3 posto.
Prometi u trgovini čine značajan dio ukupne potrošnje kućanstava i utoliko se smatraju relevantnim indikatorom kretanja osobne potrošnje. Unatoč jasnim naznakama usporavanja, analitičari uglavnom ističu kako nastavak rasta plaća i još uvijek snažno tržište rada podupiru potrošački optimizam koji je u Hrvatskoj i dalje daleko iznad svog dugogodišnjeg prosjeka, a ankete HNB-a u tom smislu su i tijekom drugog i trećeg tromjesečja čak pokazivale tendenciju poboljšanja.
Ipak, prema najnovijim Vladinim projekcijama iznesenim u okviru Nacrta proračunskog plana za 2026. osobna potrošnja bi nakon lani zabilježenog realnog rasta od čak šest posto ove godine mogla usporiti na 3,5 posto, a za iduću godinu u Vladi računaju da će njezin rast dodatno usporiti, na 3,2 posto realno, piše Poslovni dnevnik.
