test

JE LI SKUPLJE BOLJE? Organski uzgojeno povrće ili klasično, evo odgovora koje je kvalitetnije

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Goran Mratinović
Novinarka N1 provjerila je ima li razlike među cijenama povrća u supermarketima, na tržnicama i u specijaliziranim trgovinama zdravom hranom, kao i postoji li razlika u kvaliteti među tim proizvodima.

Tržište organskom hranom raste već godinama, uglavnom zahvaljujući percepciji javnosti da je organski uzgojena hrana ujedno i puno zdravija od klasično uzgojene. Posebno je “sumnjiva” hrana pakirana u plastičnim ambalažama plasirana u trgovinama, no je li tome doista tako, odgovor je potražila ekipa N1.

Ima li razlike u kvaliteti?

Istraživanje objavljeno u srpnju 2022. u časopisu Food Chemistry potvrđuje da je rašireno mišljenje kako su proizvodi organskog porijekla hranjiviji i sigurniji u odnosu na proizvode klasično uzgojene. Međutim, u akademskim se krugovima o tome uvelike raspravlja jer nema jasnih znanstvenih dokaza da postoji velika razlika u hranjivosti, kvaliteti i utjecaju na zdravlje.

Dokazi ipak upućuju na to da u namirnicama organskog porijekla nije otkrivena veća nutritivna vrijednost u odnosu na konvecionalno uzgojenu hranu, kao i da postoji velik rizik od propadanja hrane i visokih cijena kod organskog uzgoja.

Istraživanje objavljeno u veljači 2019. u časopisu Trends in Food Science & Technology donosi sličnu tezu – ne postoji nutritivna razlika u hrani organski i klasično uzgojenoj, ali usprkos tome ljudi više cijene organsku hranu čak i ako je skuplja i slabije dostupna.

Nešto preciznija bila je studija iz 2009. objavljena u časopisu International Journal of Food Sciences and Nutrition. Oni su pak istraživali nutritivnu vrijednost brokule, ali uzimajući u obzir samo vitamin C. Uzimali su uzorke kroz cijelu godinu, i to od različito uzgojene brokule. I dok nije bilo gotovo nikakve razlike između organski i klasično uzgojene brokule, primijećena je razlika u godišnjim dobima. U jesen je brokula imala gotovo dvostruko više vitamina C nego primjerice na proljeće, i to opet neovisno o metodi uzgoja.

ORGANSKO JE SKUPLJE

Najmanja razlika u cijeni je kod krumpira. Dok mladi krumpir na tržnici ili u specijaliziranim dućanima stoji između 10 i 20 kuna, u trgovinama se može naći i za pet kuna po kilogramu.

Što se tiče rajčice, cijene u trgovinama i na tržnici su vrlo slične, od 15 do 20 kuna, one u dućanima s organski uzgojenim proizvodima penju se i do 30 kuna po kilogramu.

Paprika je u trgovinama osjetno jeftinija – može se naći i za manje od 20 kuna po kilogramu, dok će na tržnicama i u specijaliziranim trgovinama biti iznad 30 kuna i trenutno cijena ide i do 40 kuna po kilogramu.

Slično je s blitvom koja u trgovinama stoji oko 12 kuna po kilogramu, a na placu i u specijaliziranim dućanima 20 kuna i više. Isto je i sa zelenom salatom – dok je na tržnici i u specijaliziranim dućanima glavica od 10 kuna na više, u supermarketima se može naći već za četiri, pet kuna.

Možda najveću razliku može se primjetiti kod mrkve koja u supermarketima po kilogramu stoji od četiri do šest kuna, a na tržnicama i u posebnim dućanima cijene idu i do 20 kuna po kilogramu.

RIJEČ STRUČNJAKA

“Organski uzgojeno povrće nužno ne mora imati veći udio nutritivno vrijednih komponenti od organski uzgojenog. Sastav nutrijenata je uglavnom isti, a na udio nutrijenata neovisno o načinu uzgoja utječu brojni faktoti poput primjenjenih agrotehničkih mjera, stupnja zrelosti sirovine, tj. povrća u ovom slučaju, te kasnije nakon branja načini i uvjetimi skladištenja. Organski uzgoj pred konvencionalnim ima svoje prednosti budući da su važećim zakonima jasno propisana sredstva koja se smiju koristiti prilikom obrade, tla ili zaštitna sredstva koja se koriste kasnije tijekom vegetacije”, ističe prof. dr. sc. Verica Dragović-Uzelac sa Zavoda za prehrambeno-tehnološko inženjerstvo pri Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu.

Objašnjavajući razliku između konvencionalne i ekološke poljoprivrede ističe da je u ekološkoj poljoprivredi zabranjena upotreba anorganskih gnojiva, pesticida i herbicida te je stoga povrće iz ekološkog uzgoja sigurnije u smislu rezidua i potencijalnih nepoželjnih utjecaja na osjetljive skupine potrošača (npr. osobe koje imaju alergijske reakcije i na minimalne količine zaštitinih sredstava koja se koriste u konvencionalnom uzgoju, onkološki bolesnici i sl.).

Napominje da kod organski uzgojene hrane treba istaknuti pravilan način skladištenja povrća u definiranim i kontroliranim uvjetima jer primjerice opasnosti od mikrobiološkog kvarenja su podjednake kod svih vrsta povrća (i voća) zbog visokog udjela vlage što ove namirnice čini nestabilnim. “Zato se u svježem stanju konzumiraju kratko vrijeme, a viškovi se mogu preraditi u vrijedne proizvode”, dodaje.

Najvažnija poruka krajnjim potrošačima je – jedite povrće. Kupite ga kad god možete, kombinirajte i jedite što raznovrsnije.

Važno je imati naviku da su nam obroci bogati voćem i povrćem. Što se tiče izbjegavanja namirnica, sugestija je da se čitaju deklaracije te je na svakom potrošaču konačna odluka što će odabrati. U vremenima kada cijene divljaju, ako si ne možemo priuštiti organski uzgojeno, konvencionalno ugojeno povrće također je dobar izbor. Najgori izbor je ne konzumirati voće i povrće u većim količinama ili ga konzumirati jednolično”, zaključuje prof. Dragović-Uzelac.

Popularni Članci