No, sve češće se mogu vidjeti apeli da se rok produlji, čak do kraja 2024. godine. 

Kako piše Net.hr, stranka Most prošloga je tjedna u saborsku proceduru uputila prijedlog izmjene Zakona o uvođenju eura kojim traži takvo produljenje. Isto je zatražila i Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP). I jedni i drugi tvrde da je to potrebno zbog građana, prvenstveno onih starije dobi, koji se još nisu posve priviknuli na cijene u eurima. Drugo, što i Most i HUZP drže ključnim argumentom za nastavak dvojnog iskazivanja cijena, jest činjenica da je Hrvatska uvela euro u specifičnim i otežavajućim okolnostima pod pritiskom visoke inflacije.

Ipak, prema reakciji Vlade i Ministarstva financija, čini se da taj prijedlog neće proći. 

Ministar financija Marko Primorac smatra da su te inicijative neopravdane i da su potrošači imali dovoljno vremena upoznati se s novom valutom. U konačnici, dvojno iskazivanje cijena trajat će 16 mjeseci što je, po ministrovim riječima, i dulje od roka koji predviđa Europska komisija. Poručio je i da Hrvatska "ne odstupa od dobrih praksi drugih zemalja koje su uvodile euro".

I zaista, ukoliko bi se to dogodilo, u usporedbi s drugim zemljama koje su uvodile euro, Hrvatska prilagodba bi bila rekordno duga. 

IZ UDRUGE ZA ZAŠTITU POTROŠAČA NEMA ODUSTAJANJA 

Predsjednica HUZP-a, Ana Knežević, kazala je za Net.hr da od svoga zahtjeva ne odsutaju i da su na godišnjoj Skupštini udruge, održanoj 12. listopada, jednoglasno usvojili zaključak da Ministarstvu financija upute prijedlog za produženjem roka dvojnog iskazivanja cijena. Pitali su je nije li ih pokolebala izjava ministra Primorca da produljenja roka neće biti i da su građani imali dovoljno vremena za navikavanje na euro.

"To što on priča su bajke. Tjedan dana prije rekao je da on uopće ne ide u dućan i da ne zna kakve su cijene. Prema tome, ne može ni znati jesu li se građani naviknuli na euro", kazala je Knežević.

U zahtjevu upućenom ministru (i na znanje premijeru Plenkoviću) u HUZP-u ističu kako im se "svakodnevno javljaju potrošači s prijedlogom za produženje dvojnog iskazivanja cijena na još godinu dana jer se većina njih još uvijek oslanja na cijene iskazane u kunama" te da "iskazuju bojazan da će s prestankom iskazivanja dvojnih cijena jako teško moći pratiti je li neka cijena povećana ili je ostala ista".

Također smatraju i da je bojazan potrošača opravdana jer ni jedna članica EU-a nije uvodila euro uz tako visoku stopu inflacije kao Hrvatska.

"Hrana je od 2021. do 2023. poskupjela za 30 posto, a najveći dio kućnih proračuna odlazi na hranu. Stoga je praćenje cijena potrošačima jako bitno, a dvojne cijene su velika pomoć u tome. Da su cijene stabilne i da nije bilo ovakvih poskupljenja, potrošači bi se sigurno lakše naviknuli na euro", stoji u dopisu HZUP-a ministru financija.

Predsjednica HUZP-a ističe da bi se potrošači vjerojatno lakše naviknuli na euro da nema inflacije i da se cijene stalno ne mijenjaju.

"Slovenija je imala inflaciju 7,8 posto kada je uvodila euro, pa su tamo rekli da je to izuzetno visoko. A mi smo prošli prosinac, prije uvođenja eura, imali stopu inflacije 13,8. Cijene su počele rasti još krajem 2021. pa su tijekom 2022. zbog rata u Ukrajini i energetske krize neprestano išle gore, a to se nastavilo i u ovoj godini. Ono što Vlada objavi je službena inflacija, ali cijene se 'bildaju' na te cijene s već ugrađenom inflacijom. Ne vraćaju se one na neku prethodnu razinu kad još nisu bile visoke", rekla je Ana Knežević za Net.hr.