Po svemu sudeći, umirovljenici će, kao najugroženija socijalna skupina, ponovno dobiti jednokratni dodatak. Vjerojatno se neće značajnije mijenjati ni paket zamrznutih cijena određenih namirnica.

U političkom smislu, i ovaj set mjera treba poslužiti Vladi, odnosno HDZ-u, da se mirnije "došlepa" do parlamentarnih izbora sljedeće godine. Tu pretpostavku nezavisni ekonomski analitičar Damir Novotny nije želio komentirati za Net.hr rekavši da se ne bavi "političkim špekulacijama", ali nam je prokomentirao ekonomsku i socijalnu stranu novog paketa mjera, odnosno onoga što se zasad najavljuje, prije nego što u četvrtak bude i službeno predstavljeno.

"Ono što smo dosad čuli jest da je premijer Andrej Plenković najavljivao kako paket mjera ipak neće ostati paket onakav kakav je dosad bio, jer će - citiram ga - ciljati prema najugroženijim skupinama. To ćemo tek vidjeti, ne mogu komentirati ono što još nismo vidjeli i čuli. Ali, ako slijedimo ovu najavu predsjednika Vlade, ipak će mjere biti fokusirane na najugroženije skupine društva. To nije naša specifičnost. Sve europske vlade imale su neki takav oblik paketa mjera", ističe Novotny.

Ono što kao ekonomist, kaže, u načelu ne bi podržao jest da mjere budu horizontalne.

"Znači, da zahvate i one kojima treba pomoć i one kojima ne treba, kao što je bio slučaj u prethodnom paketu. To je bila temeljna zamjerka nas ekonomista, ali i Europske komisije i Europske središnje banke - da se ne smije na takav način intervenirati iz proračuna, jer se time samo potiče inflacija. Potrebne su vertikalne mjere, a jednokratna pomoć umirovljenicima je jedna takva jer ide onima kojima je doista potrebna, da prebrode ovaj nalet inflacije", kaže.

Što se same inflacije tiče, Novotny predviđa njeno polagano smirivanje.

"Procjene su i Hrvatske narodne banke i Europske komisije i Europske središnje banke da na velikim tržištima dolazi do smirivanja, čak i do blagih recesijskih trendova. Potrošači su manje skloni potrošnji nego što su bili krajem prošle i početkom ove godine, zalihe su potrošene. S obzirom na ove horizontalne mjere o kojima sam govorio, hrvatska su kućanstva imala nešto više dohodaka koje su mogla potrošiti. To se nije dogodilo drugim zemljama eurozone jer se tamo išlo ciljanim mjerama prema onim društvenim skupinama kojima je trebalo pomoći. Smirivanje inflacije u Hrvatskoj bit će sporije nego u drugim zemljama u eurozoni, upravo zbog tih mjera", smatra ovaj ekonomist.

Unutar eurozone, najvišu stopu inflacije imaju Slovačka (9,68 posto) i Hrvatska (7,8 posto u kolovozu), a Novotny ističe da je to stoga jer su obje "napravile identične greške u smislu intervencijskih mjera", intervenirajući horizontalno.

Novotnyja je Net.hr upitao ima li inflacija u Hrvatskoj veze s turističkom sezonom tijekom koje su gotovo svi dizali cijene.

"Ima, i o tome je ovih dana govorila i Europska središnja banka napominjući da je inflacija u velikoj mjeri povezana s fiskalnim intervencijama Vlade, ali i naletima troškova u prvoj fazi rasta cijena energenata. U međuvremenu su cijene energenata pale, a inflacija nije. Imamo onda vezu inflacije i s klimatskim uvjetima, odnosno velikim valovima vrućina koji su smanjili poljoprivrednu proizvodnju pa je cijena hrane ove godine narasla. Naravno, imamo i vezu s velikom turističkom potražnjom. Cijeli Mediteran je ove godine doživio povratak na broj turista i noćenja od prije covid krize 2020. godine, što znači da su turisti bili spremni potrošiti nešto više. E sad, kućanstva su iscrpila zalihe koje su stvorila trošeći manje u lockdownu. Tada su stvorene neke zalihe koje su sada potrošene i može se očekivati da takve domaće potražnje više neće biti. A izvozna potražnja cijele Europe padat će jer je kineska ekonomija u stagnaciji. Općenito potražnja s međunarodnih tržišta pada tako da se može očekivati stagnacija u cijeloj Europi, pa i u Hrvatskoj. A to onda znači i usporavanje rasta cijena", objašnjava Novotny.

Cijeli tekst pročitajte OVDJE.