Naime, Europska komisija je istaknula da bi korištenje tradicionalnog izraza "Prošek“ dovelo do visokog rizika zbunjivanja potrošača, budući da takav naziv fonetski podsjeća na zaštićenu oznaku izvornosti "Prosecco“, koja je zaštićena od strane Italije i već postoji u Europskoj uniji.

Iako je Republika Hrvatska tijekom pretpristupnih pregovora isticala kako se na hrvatskom jeziku naziv "Prošek“ različito piše u odnosu na talijanski "Prosecco“ te da je to sasvim drugačiji proizvod, Europska komisija je zatražila povlačenje ovoga zahtjeva.

Obzirom na gore navedeno, ulaskom u Europsku uniju, odnosno od 1. srpnja 2013. godine, naziv "Prošek“ neće se više moći koristiti, pa čak ni do iskorištenja zaliha.

"Stoga, obavještavamo proizvođače koji koriste naziv "Prošek“, da uzmu u obzir gore navedene činjenice i prilagode svoje poslovanje novim uvjetima na tržištu, budući da od 1. srpnja 2013. godine neće više biti moguće stavljati na tržište (kako na domaće, tako i na vanjsko) vino pod nazivom "Prošek“, poručuju iz Ministarstva poljoprivrede!

Trgovina proizvodima hrane i pića zaštićenih oznakom zemljopisnoga podrijetla (GI) na tržištu EU odnosi 54,3 milijarde eura, a vina i sirevi su apsolutni pobjednici među tim proizvodima. No, Hrvatska još nije zaštitila nijedan proizvod iz tih dviju kategorija.

U Ministarstvu poljoprivrede kažu da je zasad na listi proizvoda koji nose znak zemljopisnog podrijetla samo njih osam, među kojima su tri pršuta (Krčki, Dalmatinski i Drniški), zatim Poljički soparnik, Meso zagorskog purana, Lički krumpir, Baranjski kulen i Virovitička paprika. Znak izvornosti, što je još jedna kategorija zaštite proizvoda, zasad imaju istarski pršut, varaždinsko i ogulinsko zelje te ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres.

Unija inače ima više od tisuću proizvoda s oznakama izvornosti ili zemljopisnog podrijetla, a na ocjeni je oko 300 zahtjeva za dodjelom spomenutih certifikata. Italija i Francuska vlasnice su najvećeg broja oznaka, dok Španjolska drži udjel od 15 posto.

Izvor: index.hr