Izvanredne situacije poput pandemije i potresa koji su pogodili Hrvatsku neupitno utječu na mentalno zdravlje pojedinaca i zajednice u cjelini. Prijašnja istraživanja mentalnog zdravlja u slučaju prethodnih pandemija i katastrofa nedvojbeno su potvrdila porast psihopatoloških simptoma u pogođenim zajednicama. Iako se ne može govoriti o tipičnom posttraumatskom stresnom poremećaju (PTSP) u ovim slučajevima, neupitan je porast depresivnih i anksioznih poremećaja (Pfefferbaum, North, 2020).

Ti se učinci mogu prevesti u niz nepovoljnih emocionalnih reakcija i nezdravog ponašanja (kao što je pretjerana upotreba lijekova za smirenje, alkoholizma i sl.), ali mogu rezultirati i opiranju i nepoštivanju direktiva o javnom zdravstvu (APS, 2013.) a mogu se pretvoriti i u društveni bunt i nemire. Učinak zaključavanja može se razlikovati od zemlje do zemlje, ali sigurno je da će povećati globalno siromaštvo i nejednakosti (Abedi i sur., 2020). Milijuni pojedinaca ne mogu raditi zbog potpune ili djelomične blokade, a stope nezaposlenosti eksponencijalno su porasle u svim krajevima svijeta (Ullah et. al., 2020). Svjetska banka (2020.) predviđa da će pandemija COVID-19 uzrokovati smanjenje BDP-a od 7% u cijelom svijetu 2020. Neizvjesne prognoze, ograničavanja osobnih sloboda, veliki financijski gubici i oprečne poruke vlasti među glavnim su stresovima koji će nedvojbeno pridonijeti povećanom riziku od psihijatrijskih bolesti povezanih s COVID-19 (Pfefferbaum, Nord, 2020).

Sve ove uočene pojave Večernji list je pokušao izmjeriti i u Hrvatskoj, zbog čega su se poslužili praćenjem digitalnih tragova, koji su glavni izvor inovacije u kontekstu digitalne demografije i javnog zdravstva.

Prva indicija pogoršanja mentalnog zdravlja stanovništva Hrvatske je veliki porast pretraživanja za pojmom “psihijatar”, “psiholog” i sl. Također smo uočili porast pretraga za lijekovima za smirenje poput Normabela i sl. Nedavno istraživanje psiholoških posljedica pojedinaca u karanteni pokazalo je brojne negativne emocionalne ishode uključujući stres, depresiju, nesanicu, strah, zbunjenost itd., od kojih su neki postojali i nakon ukidanja karantene (Brooks i sur. 2020).

Izbijanjem pandemije u Hrvatskoj uočavamo i snažan skok pretraživanja pojma “razvod braka”, a uočava se i porast problema vezanih za alkoholizam, budući da se pretražuju pojmovi koji bi mogli biti indicija povećanih problema s alkoholizmom i nasiljem poput “kako liječiti alkoholizam” i sl.

Više pročitajte ovdje.