Portret Ante Starčevića, rad bosanskohercegovačkog slikara Behaudina Selmanovića, više ne krasi ured ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek. Taj je portret bivši ministar Zlatko Hasanbegović u veljači posudio od Matice hrvatske, a njegova nasljednica ga je njima u utorak vratila.
'U ponedjeljak su nas nazvali iz Ministarstva kulture i rekli da nam žele vratiti tu sliku i već idući dan je ona stigla. Postojao je ugovor o posudbi tog portreta Ministarstvu kulture, koji smo sklopili s Hasanbegovićem, nova ministrica nije ga željela i sad je Starčević opet kod nas', rekla je za Novi list tajnica Matice hrvatske Ana Kranjčić.
Nina Obuljen Koržinek nije odgovorila na upit o razlozima micanja portreta. Hasanbegović je, pak, ispričao zašto je odlučio da baš ovu sliku stavi u ured ministra.
'Ante Starčević je utjelovljenje političke nacionalne misli koje sam na neki način i ja izdanak. Stoga mi je logičan bio izbor te slike. Riječ je o jednom manje poznatom Starčevićevom portretu, koji je 1938., još kao student Državne umjetničke akademije u Zagrebu, naslikao Selmanović. On ga je poklonio tadašnjem predsjedniku Matice hrvatske Filipu Lukasu. Nakon što sam imenovan za ministra, obratio sam se Matici hrvatskoj s molbom da portret posude Ministarstvu kulture. Napravili smo ugovor i to je realizirano', rekao je Hasanbegović.
'Svatko ima pravo na svoj estetski odabir, pa tako i sadašnja ministrica. A u novonastalim okolnostima Starčeviću zapravo tamo više i nije mjesto. Možda bi u Ministarstvu kulture sada bolje odgovarali portreti Hrvoja Hribara iz HAVC-a ili v.d. intendanta riječkog HNK Marina Blaževića', ocjenjuje HDZ-ov saborski zastupnik Hasanbegović za Novi list, a prenosi N1.
Bio je to još samo jedan u nizu neutemeljenih ispada s ciljem da se omalovaži ministrica kulture, koja je najveća žrtva neuračunljivih napada samo zbog toga što je na tu funkciju stigla nakon miljenika krajnje desnice, Zlatka Hasanbegovića.
Vrijedi stoga više puta podsjetiti i na samu biografiju nove ministrice kulture, rodom iz Dubrovnika, ako ni zbog čega drugoga, onda kao podsjetnik bivšem ministru, ali i onima koji su u cilju podrške njemu skloni konstantnim neutemeljenim napadim pokazivati iz dana u dan vlastitu nekulturu pema osobi koja se svojim radom na čelu ministarstva tek treba dokazati.
Nina Obuljen Koržinek - biografija (Biografija.com)
Nina Obuljen Koržinek je hrvatska znanstvenica te ministrica kulture u Vladi Andreja Plenkovića. Rodila se u Dubrovniku 1970. godine.
Obrazovanje
Nina Obuljen Koržinek završila je osnovnu i srednju školu u rodnom Dubrovniku, a nakon toga se preselila u Zagreb gdje je upisala Filozofski fakultet te diplomirala komparativnu književnost i francuski jezik. Uz to, diplomirala je i na Muzičkoj akademiji violinu.
2004. godine je magistrirala na Fakultetu političkih znanosti politologiju, smjer komparativna politika, a 2013. godine je doktorirala također na Fakultetu političkih znanosti. Na poslijediplomskom studiju komparativne politike obranila je rad “Promjene opsega nacionalnih kulturnih politika pod utjecajem međunarodnih integracijskih procesa”.
Nakon toga je u Ministarstvu vanjskih poslova završila Diplomatsku akademiju te se dalje usavršavala u Francuskoj, u Parizu, na Sveučilištu Paris-Dauphine gdje je pohađala katedru za doktorske studije.
Privatni život
Nina Obuljen Koržinek rođena je u dubrovačkoj obitelji. Njezin otac, Nikola Ćićo Obuljen, bio je HDZ-ov gradonačelnik Dubrovnika početkom 90-ih godina.
Mani Gotovac, poznata hrvatska dramaturginja, spisateljica i teatrologinja njezina je daljnja rođakinja.
Posao
19. listopada 2016. godine izabrana je za ministricu kulture u Vladi Andreja Plenkovića.
Prije nego što je izabrana za ministricu kulture u Vladi Andreja Plenkovića, Nina Obuljen Koržinek radila je kao znanstvena suradnica u Institutu za razvoj i međunarodne odnose, u Odjelu za kulturu i komunikacije. Na tom poslu radila je u razdoblju od 2000. do 2006. godine te ponovo od 2012. pa sve do listopada 2016. godine. Njezino područje bile su medijske i kulturne politike, a posebice je bila vezana za europske integracije.
U Ministarstvu kulture radila je već prije, i to u razdoblju od 2006. do 2011. godine. Tada su ministri kulture bili Jasen Mesić i Božo Biškupić, a ona je bila pomoćnica državne tajnice i ministra, a njezina područja bila su mediji i kultura.
Bila je jedan o članova u pregovaračkom timu koji se bavio pristupanjem Republike Hrvatske u Europsku Uniju te i koordinatorica u Ministarstvu kulture za pristupanje Europskoj Uniji.
U razdoblju od 2012. do 2014. godine Nina Obuljen Koržinek bila je na čelu Programskog vijeća HRT-a.
Radi kao programska ravnateljica na Svjetskom samitu kulture i umjetnosti 2016. godine na Malti. Jedna je od članova Savjetodavnog odbora inicijative New Pact for Europe te je članica Ekspertnog tima UNESCO-a koji se bavi provođenjem Konvencije o očuvanju i promocije raznolikosti kulturnih izričaja.
Jedna je od članova u Upravnom odboru Hrvatskog audiovizualnog centra HAVC-a. Bila je prozvana od jednog dijela udruga hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata da je umiješana u kriminalne radnje koje su se odvijale u HAVC-u. Ona i čelnik HAVC-a Hrvoje Hribar čak su i kazneno prijavljeni. Odbacila je sve optužbe za kriminal te za financijske malverzacije te je istakla da njezina funkcija u Upravnom odboru HAVC-a ni na koji način nije povezana s donošenjem odluka o financiranju filmova. Njezin posao je nadziranje poslovanja HAVC-a.
Najveća postignuća
Do sada je objavila više od trideset stručnih i znanstvenih radova u domaćim, ali i u međunarodnim časopisima. Bila je dio tima koji je radio na raznim projektima za Europski parlament, Vijeće Europe, UNESCO, Europsku kulturnu fondaciju, UNDP te mnoge druge.
2004. godine osvojila je europsku nagradu za istraživanje kulturnih politika za svoj doprinos na području istraživanja utjecaja europskih integracija s obzirom na kulturne politike novih članica Europske Unije.
Dobila je visoko odličje francuske vlade “Red viteza umjetnosti i književnosti” za svoj doprinos kulturi.
